Nošenje kapi "fantomki" radi prikrivanja identiteta na nekom sportskom natjecanju ubuduće će se prekršajno kažnjavati, predlaže Vlada u izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koje je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.

Kažnjavanje posjedovanja predmeta namijenjenih za prikrivanje identiteta izazvala je zanimanje javnosti, a bitno je istaknuti da se ne radi o kažnjavanju nošenja navijačkih rekvizita npr. šalova i kapa, već kažnjavanju samo nošenja specifičnih predmeta čija je namjera prikrivanje identiteta. Zbog kapa "fantomki“ policiji je bitno otežana kasnija identifikacija osoba koje su sudjelovale u protupravnim ponašanjima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Mjere usmjerene prema prekršiteljima, a ne navijačima

Cilj je zakona prevencija i sprječavanje društveno neprihvatljivih ponašanja na sportskim natjecanjima, što znači, istaknuo je ministar, da treba unaprijed stvoriti uvjete koji će maksimalno onemogućiti takvo ponašanje na štetu drugih gledatelja, športskih klubova, udruga, saveza, kao i međunarodnog ugleda Hrvatske.

"Praćenjem protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima uočena je potreba za izmjenama pojedinih zakonskih odredbi koje su u praksi otežavale i onemogućavale postupanje policije u određenim situacijama, kako bi se osiguralo sigurno ozračje prije, za i nakon održavanja sportskih natjecanja u kojima građani žele uživati", rekao je.

Božinović je naglasio da su sve mjere predložene izmjenama "usmjerene isključivo prema prekršiteljima, nikako prema navijačkim skupinama".

Do sada se, pojasnio je, Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima fizičko nasilje i tučnjave tretiralo isključivo kao kazneno djelo, dok su se protupravna ponašanja slabijeg intenziteta sankcionirala kao prekršaji za koje su se izricale niske novčane kazne bez mogućnosti izricanja zaštitne mjere zabrane prisustvovanja sportskom natjecanju.

Stoga se izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, uz kazneno, predlaže i prekršajno sankcioniranje počinitelja fizičkog nasilja.

Kazne su pritom za počinitelje znatno veće, a omogućava se i da se počinitelju izrekne zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima, što se u praksi pokazalo učinkovitim, istaknuo je Božinović.

Odredbe kojima se žele smanjiti oštećenja imovine

Uništavanje i oštećivanje imovine za vrijeme dolaska, trajanja ili povratka sa sportskog natjecanja trenutno je propisano kao kazneno djelo, za što je potreban nastanak materijalne štete u iznosu od najmanje 60.000 kuna po počinitelju, pa se počinitelji često ne mogu procesuirati.

Izmjenama zakona predlaže se da se oštećenje imovine može tretirati i kao prekršaj, za što je dostatna šteta nastala u manjoj mjeri.

"Cilj je smanjiti oštećenje imovine na sportskim natjecanjima kojima, nažalost, svjedočimo", kaže ministar.

Uvodi se i prekršaj odbijanja podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti i prisutnosti droga u organizmu na sportskim natjecanjima. Do sada su, naime, navijači pod utjecajem opojnih droga ili alkohola mogli odbiti takvo ispitivanje i ući na sportske objekte bez sankcija.

"Mjera je prvenstveno usmjerena na osobe koji su kategorizirane kao rizični recidivisti. Cilj je smanjenje nereda jer su alkoholiziranost i utjecaj droga uzroci za nasilne oblike protupravnih ponašanja - tučnjave, uporabu pirotehnike, uništavanje stvari i  imovine, raznih oblika rasističkih ponašanja i sl.", ističe Božinović.

Predlaže se i propisivanje odredbe kojom se želi naglasiti važnost žurnog postupanja sudova u predmetima te se propisuje da su sudovi odluku o zabrani prisustvovanja određenom ili svim športskim natjecanjima dužni donijeti odmah, a najkasnije u roku osam dana.

"Zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju izrečene od nadležnih sudova pokazale su se kao vrlo učinkovit instrument u prevenciji i smanjenju nereda, što je potvrđeno i u europskoj praksi kroz provedbu strategije isključenja izgrednika sa športskih natjecanja", naglašava ministar.

Očekuje se da će predloženo isključivanje dovesti do manje potrebe za angažmanom policije pri mjerama osiguranja, tj. do smanjenja utroška proračunskih sredstava, zaključio je Božinović.

U Sabor upućen i prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo

Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo, kojim regulira rad Centra kao javne ustanove čija je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima.

Osnivanje Centra je propisano Obiteljskim zakonom, a sada se predlaže reguliranje njegova rada posebnim zakonom.

"Zakonskim prijedlogom detaljnije se uređuje ustrojstvo Centra, radni uvjeti za članove upravnog vijeća i  ravnatelja Centra, uvodi se stručno vijeće, a određuje se i uvođenje novih profesija - socijalnog radnika i psihologa, koji bi bili pomoć posebnim skrbnicima - pravnicima s položenim pravnim ispitom - u izražavanju mišljenja djeteta i upoznavanju djeteta i odraslih osoba s odlukama  koje se na njih odnose", rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković.

Predloženim zakonom detaljnije se propisuju i uvjeti za zapošljavanje stručnih radnika te se za njih uvodi obvezna supervizija.