Budući da je brzina uz alkohol jedan od najčešćih razloga za prometne nesreće, novi bi zakon za brzinu veću od 50 kilometara na sat od dopuštene u naselju predvidio novčanu kaznu od 5000 do 15.000 kuna, tri negativna boda i oduzimanje vozačke dozvole najmanje na godinu dana

Znatno pooštrenje prometnih kazni - trajno oduzimanje vozačke dozvole za recidiviste u kršenju prometnih propisa, naročito sa smrtnim posljedicama - te još neki prijedlozi razmatraju se u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Pred Vladom će se, kako doznajemo, uskoro naći novi prijedlog zakona o sigurnosti cestovnog prometa. U prijedlogu će stajati i odredba da se počinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kojim je prouzročena smrt jedne ili više osoba, ako je ranije osuđivan za kaznena djela u prometu te ako postoji mogućnost da će ponoviti takvo kazneno djelo, može zabraniti upravljanje motornim vozilom - zauvijek.

Budući da je brzina uz alkohol jedan od najčešćih razloga za prometne nesreće, novi bi zakon za brzinu veću od 50 kilometara na sat od dopuštene u naselju predvidio novčanu kaznu od 5000 do 15.000 kuna, tri negativna boda i oduzimanje vozačke dozvole najmanje na godinu dana. Sadašnji zakon za to predviđa novčanu kaznu od najmanje 3000 kuna i oduzimanje vozačke na najmanje tri mjeseca.

Za upravljanje vozilom prije stjecanja prava ili u vrijeme oduzete vozačke dozvole, uz novčanu i bodovnu kaznu predviđena je i kazna zatvora od 10 do 60 dana.

Što se tiče alkohola za vozače B kategorije - osim mladih vozača te profesionalnih - razmatra se ukidanje odredba o nula promila alkohola u krvi i dozvoljena količina od 0,5 promila.

Mladi vozači i profesionalci koji ne budu poštivali tu odredbu mogli bi biti kažnjeni s 1000 do 2000 kuna (do sada s 500 kuna) te zabranom vožnje na tri mjeseca. Te će sankcije vrijediti i za ostale vozače B kategorije koji popiju više od 0,5 promila.

Za mlade i profesionalne vozače alkoholiziranost iznad jednog promila stajat će od 5000 do 15.000 kuna, tri negativna boda te najmanje godinu dana bez vozačke dozvole. Sadašnja regulativa propisuje najmanje 3000 kuna, oduzimanje vozačke na šest mjeseci te pet kaznenih bodova.

Prema desetogodišnjem praćenju stanja na hrvatskim prometnicama, u prosjeku se na godinu dogodi 73.000 prometnih nesreća, a u svakoj petoj ima i stradalih ljudi. Od 22.000 stradalih, tri posto ih pogiba, što je u prosjeku 647 osoba. To je znatno više od zadanog cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa - broj poginulih svesti na manje od 600 osoba godišnje. Nadalje, broj poginulih, primjerice, 2006. godine bio je 13,8 osoba na 100.000 stanovnika, dok se u Strategiji nacionalnog programa težilo brojci od 10, pa i manje.

Točno je da je svake godine sve više novih vozača, ali je također sve više i onih bahatih i neobuzdanih koji svakodnevno ispisuju nove stranice knjige ponavljača počinitelja prekršaja u prometu.

Stanje sigurnosti u prometu pogoršalo se u svim segmentima. Broj nesreća sa stradalima porastao je za 6,6 posto, a poginulih 2,8 posto, što je očiti pokazatelj slabljenja discipline sudionika u prometu. Ukazalo je sve to na potrebu za novim zakonom koji bi znatno pooštrio kazne za najteže prekršaje i koji predviđa neke nove ovlasti policije ne bi li se kaznilo najteže prekršaje. Udarcem po novčaniku udariti na svijest

Prvi je veći pokušaj u novijoj povijesti hrvatskog zakonodavstva bio Zakon o sigurnosti cestovnog prometa koji je Hrvatski sabor donio 20. kolovoza 2004. godine uvevši tada odredbu o nula promila koja je trebala imati "šok-efekt" na vozače.

No, praćenjem stanja, pozitivni su rezultati uočeni tek u prvih godinu dana, kada je broj poginulih bio u padu za 25 posto. Otad su u padu podaci koji bi išli u prilog odredbi o apsolutnoj zabrani alkohola. Također su primijećeni i neki propusti u postojećem zakonu, zbog čega se struka zajedno s MUP-om usuglasila o potrebi novoga.