Crna Kronika

Sigurnosne mjere

MUP: Pošte nemaju zadovoljavajuću zaštitu

MUP: Pošte nemaju zadovoljavajuću zaštitu

Prema saznanjima službenika za nadzor djelatnosti privatne zaštite MUP-a, nisu svi poštanski uredi Hrvatskih pošta usklađeni sa Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima

Pljačka poslovnice Hrvatskih pošta u Folnegovićevu naselju u Zagrebu u utorak još je jedna u nizu pljački u kojoj su posljednjih tjedana na meti ponovo poslovnice Hrvatskih pošta. S razlogom se postavlja pitanje kakvo je stanje sigurnosti u njihovih 1185 ureda otvorenih diljem Hrvatske.

Kako doznajemo iz MUP-a, poštanski uredi Hrvatskih pošta trenutačno nemaju zadovoljavajuće mjere zaštite te se postojeće moraju podići na višu razinu. Naime, tijekom 2007. godine u Hrvatskoj je izvršeno 30 kaznenih djela razbojništva u poštanskim uredima Hrvatskih pošta, dok je 2008. uključujući lipanj izvršeno 17 kaznenih djela razbojništva u poštanskim uredima.

Prema saznanjima službenika za nadzor djelatnosti privatne zaštite MUP-a, nisu svi poštanski uredi Hrvatskih pošta usklađeni sa Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima.

Naknada za strah 15.000 kuna

Djelatnici Hrvatskih pošta koji dožive pljačku pošte imaju pravo na odštetu od 15.000 kuna te psihološku pomoć, a eventualno bolovanje računa se kao povreda na radu.

Zbog neprovođenja propisanih zakonskih mjera zaštite u poštanskim uredima Hrvatskih pošta, inspektori za nadzor djelatnosti privatne zaštite podnijeli su, od primjene Zakona, 320 optužnih prijedloga protiv Hrvatskih pošta d.d. i odgovornih osoba u pravnoj osobi. Iz MUP-a javljaju da su Hrvatske pošta podnijele zahtjev za uspostavu alternativnih mjera zaštite za određeni broj poštanskih ureda u Hrvatskoj, što se, trenutačno, rješava u upravnom postupku.

Kako objašnjavaju u MUP-u, glavni razlog neusklađenosti pojedinih poštanskih ureda Hrvatskih pošta je taj što su Hrvatske pošte obveznik provedbe postupka javnog natječaja za nabavu i ugradnju potrebnih sustava tehničke zaštite, a što, s obzirom na zakonske rokove provedbe natječaja, zahtjeva dulji period. No, važno je pritom istaknuti da je Zakon na snagu stupio potkraj 2003., a nadopunjen je 2005.

No, umjesto konkretnog odgovora kakvo je trenutačno stanje sigurnosti i jesu li sve poslovnice u skladu sa Zakonom o minimalnim mjerama zaštite, iz Hrvatskih pošta odgovorili su da su poštanski uredi svrstani u prvu kategoriju novčarskih institucija, vezano uz obvezu provedbe sigurnosnih uvjeta zaštite propisanih navedenim zakonom, te da u cilju smanjenja rizika i povećanja zaštite korisnika poštanskih usluga, kao i djelatnika Hrvatske pošte koji obavljaju poslove s gotovim novcem i vrijednostima, Hrvatska pošta provodi mjere zaštite propisane zakonom.

U Pošti ističu da bi se »odgovaranjem na ostale upite otkrili povjerljivi podaci koji zadiru u područje poslovne tajne, a njihovim bi javnim priopćavanjem mogli izazvati štetne posljedice za poslovanje Hrvatske pošte«.

Inspektorat unutarnjih poslova provodi nadzor nad primjenom mjera zaštite u oko 10.000 raznih objekata novčarskih institucija u Hrvatskoj. Inspektorat je lani proveo 2754 redovna nadzora u poslovnicama novčarskih institucija svih kategorija (banke, poštanski uredi HP-a, kladionice, mjenjačnice, poslovnice Hrvatske lutrije...) te brojne nadzore nakon počinjenja kriminalnih djela u poslovnicama novčarskih institucija.

Od primjene Zakona, u poštanskim uredima Hrvatskih pošta ukupno je provedeno 357 inspekcija. Radi neprovođenja propisanih mjera zaštite, novčarskim institucijama izdaju se rješenja s naloženim mjerama za provedbu zaštite (od 2005. do 2007. izdano je 1026 rješenja) te se podnose optužni prijedlozi (od 2005. do 2007. podneseno je 2209 optužnih prijedloga).

Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima za najrizičnije objekte, u koje spadaju i uredi Pošte, uz osnovne mjere zaštite - protuprovalni i protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma te neprekidni videonadzor imaju i obvezu da se mora neprobojnim staklom odvojiti radni prostor zaposlenika, a vrata koja vode u taj prostor također moraju biti neprobojna i protuprovalna. Poslovnice koje nisu mogle instalirati neprobojno staklo, prema Zakonu su mogle uvesti zaštitarsku službu.


Reci što misliš!