Osim žena, najčešće su žrtve nasilja djeca i starije osobe. Čak trećina svih ubojstava u našoj državi dogodi se upravo u obitelji

Prekršajni sud u Splitu donio je do listopada ove godine više od 800 osuđujućih presuda, u koje su uključene i zaštitne mjere za počinitelje nasilja u obitelji, dok je Centar za socijalnu skrb u istom razdoblju zaprimio 590 prijava, što je više nego tijekom cijele prošle godine, piše slobodnadalmacija.hr

Te su statistike, među ostalim podacima, iznesene na jučerašnjoj prigodnoj javnoj tribini koja se održala u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u organizaciji Odjela za prevenciju PU splitsko-dalmatinske i Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Splita.

Osim žena, najčešće su žrtve nasilja djeca i starije osobe. Čak trećina svih ubojstava u našoj državi dogodi se upravo u obitelji, a 85 posto u kući ili njezinoj neposrednoj blizini. U našoj policijskoj postaji godišnje se zaprimi oko 1500 prijava nasilja, a najčešće su oštećene odrasle ženske osobe, dok je u posljednje vrijeme u porastu i nasilje djece prema roditeljima – istaknuo je Stipe Jagnjić, voditelj Odjela za maloljetničku delinkvenciju i nasilje u obitelji.

Problem je, naglašava Jagnjić, nedostatak adekvatnog rada sa žrtvama nasilja, jer nakon što žrtva prijavi nasilnika i policija podnese prijavu, ta se osoba opet vraća u istu kuću ili stan te i dalje živi s počiniteljem pa pod njegovim utjecajem često mijenja iskaz, tako da smo onda prisiljeni povlačiti prijave, zbog čega cijeli slučaj pada u vodu. Miranda Gulišija u ime Prekršajnog suda u Splitu posebno je naglasila problem tretmana nasilnika koji nasilje provode pod utjecajem alkohola ili droge.

Alkoholičaru možemo izreći mjeru udaljavanja, ali u biti opet imate bolesnu osobu koja će se opet pojaviti kao počinitelj nasilja. Hoće li se liječiti ili ne, ovisi isključivo o njegovoj volji. Ako se kroz zakonsku regulativu ne stvore mehanizmi liječenja ovisnika neovisno o njihovoj volji, sve ovo ostat će mrtvo slovo na papiru – kazala je Gulišija i dodala da se podigla razina svijesti o nasilju, te se puno učinilo kod psihosocijalnih tretmana kao jedne od zaštitnih mjera, no one se, nažalost, ne mogu primijeniti na osobe s ovisnostima.

Problem je i u nepostojanju odjela za alkoholizam u bolnici, tako da nasilnici alkoholičari često ne surađuju s klubovima u koje se moraju javiti na liječenje žele li izbjeći zatvor ako se ne budu pridržavali izrečenih sudskih mjera.

 SD/eZd