Crna Kronika

Presuda za malverzacije

Nakon skoro deset godina istraživanja i godinu suđenja Žužuli osuđeni na uvjetne kazne

Nakon skoro deset godina istraživanja i godinu suđenja Žužuli osuđeni na uvjetne kazne

Nakon desetgodišnje istrage i nešto više od godinu dana suđenja konačno je poznata presuda za malverzacije u samoborskoj tvornici čarapa Sloboda

Nakon desetgodišnje istrage i nešto više od godinu dana suđenja konačno je poznata presuda za malverzacije u samoborskoj tvornici čarapa Sloboda. Sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici Jadranka Kos izrekla je kazne četvero optuženih među kojima su brat i supruga Miomira Žužula, nekadašnjeg HDZ-ovog ministra vanjskih poslova i veleposlanika u SAD-u.

Svih četvero, uz Borisa i Tatjanu Žužul to su Ivica Papeš i Javorka Babić, dobili su uvjetne zatvorske kazne od 11 mjeseci s rokom kušnje od pet godina. Kada presuda postane pravomoćna Tatjana Žužul morat će državi vratiti oko 628 tisuća kuna koje je dobila od tvrtke krajem 1998. godine.

Žužuli i društvo teretili su se da su iz propale tvornice isisali 6,2 milijuna kuna i utajili porez u visini od 2,2 milijuna kuna. Njihove malverzacije dovele su do toga da je više od 200 ljudi ostalo bez posla.

Istraga je počela još prije deset godina i to za malverzacije u Tvornici čarapa Sloboda, da bi u veljači 2009. godine Odvjetništvo u Velikoj Gorici podiglo optužnicu i to zbog gospodarskog kriminala koji je rezultirao stečajem tvornice još 2000. godine. Županijsko državno odvjetništvo tereti ih u tri točke optužnice i to za utaju poreza, izvlačenje novca te krivotvorenje službenih dokumenata.

Kronologija događaja oko Tvornice čarapa kreće od 1995. godine kad je tvrtku kupio Ivica Papeš, a suvlasnica je postala Tatjana Žužul. Dvije godine kasnije odnosno 1997. godine dobili su 550.000 kuna kredita od Kreditne banke Zagreb i to u vrijeme dok je žiro-račun tvrtke bio blokiran. Taj novac isplaćen je suvlasnici Tatjani Žužul kao kratkoročna pozajmica. Nedugo nakon toga navodno se vlasnicima Tvornice čarapa Sloboda odobrila isplata milijunske dobiti, iako ona uopće nije ostvarena. Dijelom te dobiti kompenzirala se pozajmica Tatjane Žužul koja je dio zadržala za sebe.

Tada i kreću malverzacije za poreznu prijavu jer je 1999. godinu Sloboda prijavila porez na dobit na iznos umanjen za navodno poslovanje s mesnom tvrtkom Idris Tatjane Žužul i Ivice Papeša koja je bila na istoj adresi, no prema zaključku tužiteljstva riječ je zapravo o fiktivnom računu prema kojem su na kraju prijavili 2,241 milijuna kuna poreza manje.

Prema tužiteljstvu iz Slobode je na koncu izvučeno oko 6,2 milijuna kuna, a sve je na kraju "pokriveno" kompenzacijom na temelju Idisovih fiktivnih potraživanja od Slobode.

Na kraju je oko 150 radnika Slobode završilo na ulici kada je tvrtka 2000. godine otišla u stečaj, a sličnu sudbinu imao je i Idris gdje je otpušteno oko 60 radnika.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.