Od početka godine u Zadarskoj županiji izbilo je 916 požara od čega je 792 otvorenog prostora, no niti jedan nije bio razoran. "Imali smo samo tri požara na velikoj površini, no bez materijalne štete", istaknuo je glavni vatrogasni zapovjednik Željko Šoša:

"Radi se o dva požara na prostoru gdje su minsko eksplozivna sredstva, dakle u Vukšiću i Budaku. Ta dva požara su progutala oko 500 hektara nekakve hrastove šume. Ona je beskorisna, na svakih 100 metara oko puta nalazi se tabla za mine, znači unutra ne ulaze niti lovci, niti stočari, to je beskorisno područje.

Isto tako imamo jednu veliku površinu koja nam otpada na pola od ukupno izgorene površine na prostorima Ličko-senjske županije, gdje je bio jedan požar koji je počeo na Crnom Vrhu, to je na 1300 metara nadmorske visine, a koji nije prouzrokovao nikakvu štetu, s obzirom da se radilo o prizemnom požaru. Dakle, gorjelo je suho lišće, suhe grane i trava i uopće se nije dizalo gore na one bukve", ističe Šoša.

Zadarski vatrogasci dnevno se bore s desetak, srećom, manjih požara, no često se dogodi da na jednom području bukne više požara u razmaku svega nekoliko sati. Tako je primjerice najviše požara ove sezone bilo u Raštanima, Radovinu te na području Galovca, pa se s pravom sumnja kako su ti požar namjerno izazvani. Iako nema nikakvih dokaza i sve su to same indicije, Šoša je ipak o svemu obavijestio policiju.

"Ako mi u jednu općinu idemo nekoliko dana zaredom i ugasimo jedan požar, pa onda sutradan, 500 metara dalje bude drugi, u popodnevnim satima, ponovno samo kilometar dalje. Onda imamo indicija da kažemo da se radi o podmetnutom požaru jer ne vjerujemo da bi to mogla biti slučajnost. To smo imali u Raštanima, jedno vrijeme je to bilo gore kod Radovina, a i evo i Galovcu. Za svaki od tih požara obavijestili smo policiju, a mogu reći i da sam osobno razgovarao s načelnikom u tom dijelu", kaže Šoša.

Prema riječima mještana koji žive na tim područjima, razlozi podmetanja požara su različiti. "Ljudi pričaju recimo u Raštanima da su ljudi tražili od šumskog zemljišta da se prenamijeni u poljoprivredno, da bi oni sadili masline ili ne znam što. Isto tako u Radovinu kažu da ima dosta vukova, pa da stočarima kolju ovce pa da oni pale bar ono u blizini kuća kako bi vukove otjerali što dalje od kuće, ali to su sve rekli, čula, kazala", naglašava glavni vatrogasni zapovjednik.Šoša je izrazio i zabrinutost jer postoje djelovi Zadarske županije, poput udaljenih otoka, do kojih se ne može tako brzo doći, pa ponekad zna proći i do dva sata dok vatrogasci ne dođu do požara na tako udaljenom lokalitetu. Osim toga, dodaje Šoša, ni Hrvatske šume ne odrađuju svoj dio posla u smislu da se kroz šume rade protupožarni putevi.

"Tako da mi, samo ako krenemo od Žmirića prema Zatonu, znamo kakva je tamo borova šuma, znamo da nema protupožarnih puteva, znamo da je u blizini 20 ili 30 tisuća gostiju. Po jednoj buri, kada bi došlo do požara, ako se ne stigne ugasiti u prvih pola sata, pitanje je koliko su nam spremne zračne snage jer oni su potrošli i dosta resursa. Ili su recimo, neki dan kompletno sve zračne snage bile na prostoru Dubrovnika, te im treba dva do tri sata dok dođu ovamo, tu bi se mogla dogoditi katastrofa", zaključuje Šoša.