540 tisuća kuna država mora isplatiti obitelji Jovana Berića koja je dobila građansku parnicu zbog nasilne smrti roditelja 1995. godine u Varivodama. Sud je tako presudio da je Hrvatska odgovorna za zločine počinjene tijekom i nakon vojno-redarstvene akcije Oluje. Iako nepravomoćna, presuda Beriću svojevrstan je presedan u hrvatskom pravosuđu ali i upozorenje da je još mnogo onih koji čekaju pravdu nakon Domovinskog rata.

Za njih 118, koliko ih je u evidenciji Documente pokrenulo parnice, slučaj Jovana Berića svojevrsno je ohrabrenje. Osam godina je prošlo otkako je sa sestrama pokrenuo građansku parnicu. Njegovi su roditelji ubijeni '95 u Varivodama, a odšteta od 540 tisuća kuna dolazi zahvaljujući reviziji Vrhovnog suda koji je naložio ponavljanje sudskog procesa bez obzira na to što ubojice nikad nisu pronađene ni procesuirane.

"S obzirom da još ne postoji niti jedna pravomoćna presuda za ratne zločine počinjenje tijekom i nakon Oluje. Možemo reći zapravo da je i u tom smislu ova odluka značajna jer Republika Hrvatska na neki način u ovoj građanskoj parnici priznaje odgovornost za zločin koji je počinjen", kaže Eugen Jakovčić iz Documente i napominje kako je ovo i dobar poticaj DORH-u da krene u konkretne radnje kako bi se mogle podići optužnice.

"Tako da se nadamo da je ovo jedan zaokret u odnosu prema civilnim žrtvama rata, bar što se tiče hrvatskog pravosuđa i Državnog odvjetništva koje svih ovih godina zapravo odbija obeštetiti obitelji u izravnim nagodbama i tjera ih na sudove", pojašnjava Jakovčić.

A kad se parnice gube, penju se sudski troškovi koji se broje u desecima tisuća kuna.

U tijeku su i razgovori u Ministarstvu pravosuđa od kojeg se traži oslobađanje od plaćanja parničnih troškova, dok od Ministarstva branitelja traže donošenje Zakona o civilnim žrtvama rata i osnivanje posebnog fonda kako obitelji ne bi trebale tražiti obeštećenja kroz sudove.

Odgovarajući na pitanje gdje je zapelo, ministar Predrag Matić početkom tjedna je odgovorio: prioritet za ovu godinu je Zakon o žrtvama seksualnog nasilja Domovinskog rata.

"Mi ćemo naravno raditi i Zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata, ali to ne možemo sve odjednom i ne znam može li se na ovaj resor baš toliko može natovariti sve odjedanput", kazao je Matić.