Teška prometna nesreća rano jutros na autocesti A3 kod Kutine. U sudaru dva automobila poginule su tri osobe.
Vožnja u suprotnom smjeru uzrok je tragediji na autocesti Zagreb - Lipovac kod Kutine. Potvrdila je glasnogovornica sisačko-moslavačke policije Natalija Mezak Dolenčić.

''U prometnoj nesreći oko 5,50 na autocesti Bregana-Lipovac u smjeru Slavonskog Broda stradala su tri hrvatska državljana. Do nesreće je došlo kad je 44-godišnji vozač osobnog automobila njemačkih registarskih oznaka vozio u suprotnom smjeru. Izravno se sudario s osobnim vozilom zagrebačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 35-godišnjak. Oba vozača su smrtno stradala te suvozač u vozilu zagrebačkih oznaka''.

Očevid bi trebao rasvijetliti okolnosti u kojima je 44-godišnjak na autocestu ušao u krivi smjer. Prometni stručnjaci godinama upozoravaju da su hrvatske autoceste dvostruko kobnije od europskih, sa stopom smrtnosti 10 poginulih na milijardu prijeđenih kilometara. Najčešće zbog ignoriranja manjkavosti prometnog sustava, poput nekontroliranja razmaka. Željko Marušić sa zagrebačkog Prometnog fakulteta objašnjava na primjeru Njemačke.

''Tamo na dionicama gdje nema ograničenja možete voziti 250 km/h, ali se kažnjava razmak. Veliki problem u Hrvatskoj je što se ne kontrolira razmak među vozilima, koji je kod velikih brzina čak opasniji od same brzine. To se može raditi istim kamerama koje treba postaviti na svim nadvožnjacima i mostovima i policija bi trebala sustavno kažnjavati''.

Problem je i apsurdno toleriranje brzine od 160 km/h u kombinaciji s preblagim kaznama.

''Nije li nelogično da možete ići 250 km/h i riskirate 500 kuna. U Švicarskoj je kazna veća od 3 tisuće eura, vozač se isključuje iz prometa, vozilo zapljeni. Dugoročno vozač je kažnjen zabranom vožnje svih motornih vozila, ne samo B kategorije. Ovakvo kažnjavanje jednostavno vuče vozače na prebrzu vožnju, prazne autoceste bez kontrola omogućava da jurite koliko možete. Ako se nešto ne promijeni, tragedije će se i dalje događati'', zaključuje Marušić.