Dosad jedini sličan prosvjed u Hrvatskoj zabilježen je u lipnju 2018. kada je nakon jednog od poskupljenja u nizu probijena tadašnja psihološka granica od 10 kuna po litri goriva.

Građane se ovih dana poziva putem društvenih mreža da u petak, 24. siječnja, ne kupuju u trgovinama, trgovačkim centrrima i na benzinskim crpkama kako bi trgovcima dali do znanja da im je dosta rasta cijena.

Poziv na bojkot trgovina upućen je s Facebook stranice ‘Halo, inspektore’ koju je pokrenuo Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP).

U pozivu među ostalim stoji: “Taj dan nemojte ići u trgovine. Nemojte ništa kupiti (osim ako baš nije neka hitna situacija). Oduprite se snažnom porivu kupovanja u ime višeg cilja. Neka trgovine budu (polu)prazne.” Također stoji i ova opaska: “Dan prije i dan poslije možete kupovati. U petak nemojte ići u trgovine. Neka bude kao nedjelja ili praznik, ‘ne kupovni’ dan. Preživjet ćemo taj jedan dan. Ali ćemo pokazati SNAGU POTROŠAČA!”

Moguć i dodatni korak bojkota

To je, kako ističu inicijatori ove građanske akcije, drugi korak bojkota. Prvi je bio još uvijek aktualan poziv na bojkot kupovine telećih vratova i lopatica kojima je cijena unatrag tri mjeseca skočila za 2,40 eura po kilogramu. Inicijatori najvaljuju i treći korak, odnosno dodatni bojkot.

“Ako bude trebalo od ponedjeljka, 27.1. krećemo u bojkot prvog trgovačkog lanca! Kojeg? To ćete vi odlučiti”, poručili su s Facebooka.

Ako je suditi po reakcijama i povratnim informacijama te lajkovima podno objava s pozivom na bojkot, građani su doista spremni u velikom broju ne kupovati išta ovoga petka. U poruci koja se ovih dana također širi među korisnicima društvenih mreža, kao primjer se spominje da su u Ujedinjenom Kraljevstvu građani na sličan način ustali protiv poskupljenja goriva pa bojkotirajući benzinske crpke uspjeli mu oboriti cijenu.

Prosvjed zbog cijena goriva i ‘Buy Nothing Day’

Dosad jedini sličan prosvjed u Hrvatskoj zabilježen je u lipnju 2018. kada je nakon jednog od poskupljenja u nizu probijena tadašnja psihološka granica od 10 kuna po litri goriva.

U tada pokrenutoj Facebook grupi ‘Stop rastu cijena goriva’ organizatori su pozvali vlasnike vozila da se tome odupru. Prosvjed je, poput ovoga sada, bio zakazan za petak, a potom ponovljen sedam dana kasnije. Vozači su bili pozvani da usred prometne špice između 15.30 i 16.30 sati u svim većim gradovima zaustave automobile i ugase motore na 10 minuta te izazovu zastoje u prometu. Tada se toj akciji odazvalo oko 2.500 vozača, iako je spomenuta Facebook grupa imala više od 60 tisuća članova.

S akcijom sličnoj ovoj na kakvu se građane poziva ovoga petka, pokušavalo se u Hrvatskoj i prije skoro 20 godina.

Autor ovog teksta kao novinar je davne 2006. pisao o prvom pokušaju da se u Hrvatskoj provede tzv. Buy Nothing Day iliti Dan bez ikakve kupovine.

Riječ je o jednodnevnoj potrošačkoj apstinenciji kakva se tada već više od desetljeća provodila u SAD-u kao antikonuzmeristički odgovor na čuveni Crni petak, kasnije se proširivši i na Europu. Domaće udruge potrošača, koje su tada tek bile u povojima, za tu akciju onomad ili nisu ni čule ili su je tek deklarativno podržavale, a kada su sljedećih godina pozivale potrošače na “dan predaha od kupovine” značajnijeg odaziva nije bilo.

“Aktivizam na tipkovnicama je velik, u praksi baš i ne”

Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) ne sjeća se da je u Hrvatskoj ikada bio organiziran masovniji bojkot trgovina ii pojedinih proizvoda. Ona smatra da i ovaj sazvan idućeg petka neće polučiti značajniji rezultat.

“Organizatori, kako su nespretno napisali, pozivaju građane da se u petak ponašaju kao nedjeljom kada su trgovine zatvorene. A znamo kako se potrošači tada ponašaju – kupuju više subotom ili ponedjeljkom. Svrha bojkota je da se smanji promet trgovcima, a ako će se dan prije ili dan poslije kupovati više, ništa se neće napraviti. Svrha bojkota je da trgovci toga dana imaju manji promet, da im se time pošalje poruka. Kod nas je aktivizam na tipkovnicama snažan i velik, a u praksi baš i ne”, kaže Knežević koja dobrim drži da se građani “animiraju i organiziraju” kada su u pitanju prava potrošača i neopravdani rast cijena.

Napominje da su potrošači “regulatori tržišta” i predlaže da svaki potrošač sastavi svoju ‘crnu listu’.

“Ako oni neće nešto kupiti, onda ni trgovci to ne mogu prodati. Neka svatko sastavi svoju crnu listu proizvoda i trgovaca pa ne kupuje ono što smatra preskupim i ne ide kod onoga koji drži visoku cijenu. Mislim da je tako najbolje”, kazala je predsjednica HUZP-a.

“Građani ne kupuju da bi stvorili profit trgovcima”

Ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić smatra da bojkot trgovina nema ikakav ekonomski efekt jer oni koji će bojkotirati kupit će ono što trebaju dan ranije ili dan kasnije.

“Građani ionako ne kupuju u trgovinama da bi napravili profit trgovcima, nego da zadovolje svoje potrebe i želje. Te želje i potrebe oni zadovoljavaju na temelju preferencija, a na to utječu njihov dohodak i cijene proizvoda”, tumači.

Jurčić ističe da je u ekonomiji precizno utvrđeno o čemu ovisi potrošnja i kako se u 95 posto slučajeva ponašaju potrošači.

“Sve smo ovo već vidjeli kada se raspravljalo o tome trebaju li trgovine raditi nedjeljom. Potrošnja ovisi o dohotku građana i oni se racionalno ponašaju u skladu s time. Ako ne potroše danas, potrošit će sutra ili prekosutra. Ponavljam, građani ne kupuju da bi stvorili profit trgovcu, nego da zadovolje svoje potrebe i želje”, kazao je Jurčić.

“Kako bude – bude, ali u petak ne idem u dućan”

Zagrepčanin Robert jedan je od onih koji će, skupa sa svojim ukućanima, odazvati se pozivu na bojkot u petak. I neće zbog toga, kako kaže, dan ranije ili dan kasnije kupovati više nego inače.

“Svatko ima nešto doma da može izdržati jedan dan bez kupovine. Ako bude organiziran višednevni bojkot, kako se najavljuje, i to ćemo izdržati. Ako nemaš doma zaliha za tri dana, onda k vragu sve. Kako bude – bude, ali u petak u dućan neću ići. Sve je skupo, treba tome nekako stati na kraj”, rekao nam je.

Na pitanje hoće li u petak ipak “skočiti” samo po kruh u pekaru, odgovara: “Mi i ne idemo u pekaru. Sami pečemo kruh i stoput je bolji od kupovnog.”