Ovu godinu obilježila je suša zbog čega je u Osječko-baranjskoj županiji u dva navrata proglašena elementarna nepogoda. Čak petina poljoprivredne površine nalazi se u ovoj županiji te četvrtina ukupne biljne proizvodnje u državi, tako da je jasno što to znači za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju.

Elementarne nepogode proglašene su za gotovo sve jedinice lokalne samouprave uz izuzetak Općine Trnava u kojoj je proglašena totalna šteta zbog tuče.

Skuplje ulje

“Ozimine žitarice, prije svega pšenica, ječam i zob, imale nešto veći prinos od prošle godine bez obzira na to što je pšenica zasijana na čak 30 tisuća hektara manjim površinama, nego što je to bilo godinu prije”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak te dodao da je prinos pšenice bio 6,1 tonu po hektaru, odnosno ukupno više od 850 tisuća tona, što zadovoljava hrvatske potrebe, koje su od 400 do 450 tisuća tona.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, urod kukuruza je smanjen za 17 posto., no Hrvatska je i u tom dijelu samodostatna jer ukupan urod je bio 1,65 milijuna tona, a potrebe su 1,5 milijuna tona, prenosi Novi list.

“Kad je riječ o jesenskoj sjetvi, optimalni rokovi su pred nama i vjerujem da će radovi biti obavljeni na vrijeme. Raduje nas i podatak da je sve više zainteresiranih za sijanje uljane repice. Poljoprivrednicima će do kraja mjeseca biti isplaćen avans od 245 milijuna eura, a ove godine do 1. listopada je isplaćeno više od 540 milijuna eura”, zaključio je Majdak-

U Žito Grupi su sa zebnjom isčekivali kakvi će biti rezultati žetve, posebice suncokreta, koji je osnovna sirovina za Tvornicu ulja Čepin. Relja Kovačić, izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito Grupe ističe da rezultati i nisu tako loši kakve su očekivali.

“Prosječni prinos suncokreta po našim pokazateljima je 3 do 3,5 tona po hektaru, isti je prinos i soje, a kukuruza između 8 i 10 tona. U globalu, s obzirom na sve ekstreme koji su se događali ove godine, možemo biti zadovoljni. Možemo obradovati naše poljoprivrednike, jer suncokret na današnjoj kotacijskoj cijeni u odnosu na prošlogodišnju veći je za sto eura po toni. Zadovoljni smo količinama suncokreta koje smo otkupili, a riječ je o blizu sto tisuća tona, što je rekord tvornice. S obzirom na višu otkupnu cijenu suncokreta, vjerojatno će i ulje biti nešto skuplje, ali neznatno. To ne ovisi samo o nama, već i o trgovačkim lancima”, kaže Kovačić.

Jeftinije sjeme

Poljoprivrednici ne moraju strahovati za nabavu sjemena za sjetvu, ima ga dovoljno, rečeno je.“Proizvodnja je bila nešto veća nego prošle godine i odvija se na 22.600 hektara i što se tiče površina to je jedna od najboljih godina u posljednjem desetljeću. U ovom trenutku imamo oko 12,5 posto više dorađenih količina sjemena za nadolazeću sjetvu u odnosu na lani.

Za ozimu pšenicu ona je na razini prošle godine uz mali trend porasta količina, dok je kod ozimog ječma na bazi 35 posto veća. Imamo izvezeno 5,5 tisuća tona sjemena, dok je prošle godine bilo 3,2 tisuća tona. Cijene su one niže nego leni, a pogotovo se to vidi kod sjemena domaće selekcije, čija je cijena već od 390 eura po toni”, rekao je Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a.

Majdak je istaknuo da je najveći gubitnik ove godine šećerna repa.

“Mi smo već početkom kampanje održali sastanak u Ministarstvu i pripremili zaključak koji će biti usmjeren na dvije komponente – sredstva HBOR-a kojim će se kreditirati proizvođači kako bi za narednu proljetnu sjetvu bili spremni i program potpore za izgubljene prihode od uroda. Trebamo zadržati proizvođače šećerne repe jer je ona kraljica ratarskih kultura. Stoga će Ministarstvo dodatno pomoći aktivacijom krizne pričuve na razini EU-a. Planiramo obuhvatiti i sjemensku proizvodnju, ali i one kulture koje su bile pogođene vremenskim nepogodama”, kazao je Majdak.

Godina obilježena negativnim rekordima

“Naša kontinentalna klima postupno prelazi na mediteransku. Na početku sjetve jarih kultura i poslije čak i na početku postrnih usjeva godina je obećavala. I onda je došlo tih šest tjedana s temperaturama višim od 35 stupnjeva i bez imalo kiše. Visoke temperature i danju i noću nisu pogodovale velikom rastu i razvoju. Nažalost godina je obilježena negativnim rekordima i vjerojatno će takva biti i iduća sezona zbog globalnog zatopljenja. Malo pozitive donijela je ova kiša koja je odlična za jesenju sjetvu i koja je malo usporila radove da ne bi bila prerana sjetva, jer kasnije sjetve daju bolje rezultate u proljeće”, ističe Stipešević.

Petrokemija spremna za poljoprivredu

Ovog ljeta je u Petrokemiji obavljen tehnološki i financijski zahtjevan remont na ključnim pogonima za proizvodnju mineralnih gnojiva i od početka rujna su svi pogoni u punom proizvodnom procesu.

“Petrokemija je spremna hrvatsku poljoprivredu, ali i poljoprivredu regije opskrbiti s visoko kvalitetnim gnojivima. Trenutna potražnja nije onakva kakvu smo očekivali, ali logistički smo spremni isporučiti potrebne količine. U proizvodnji dušičnih gnojiva, plin je oko 70 posto inputa u proizvodnji. Naš plan je svakako održati proizvodnju u kontinuitetu do kraja godine, a ukoliko se uvjeti što se tiče cijene plina i ostalih sirovina ne promijene, proces proizvodnje će se nastaviti i iduće godine. U slučaju ekstremnih promjena na tržištu cijena plina, morat ćemo prekinuti proizvodnju, jer takav proizvod jednostavno nema kupca”, naglasio je Alen Zrinski, voditelj prodaje Petrokemije na hrvatskom tržištu.