Sada je vrijeme za tranzicije turizma u smjeru održivosti, a ne za godinu-dvije ili tri i toga trebaju biti svjesni turistički dionici rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Prvi cilj je znati limite destinacije tj. koliko u nekom trenutku možemo primiti turista, da se ne pojavljuju problemi poput prekomjernosti, opskrbe vodom, energijom te iseljavanje stanovnika iz središta i starih gradskih jezgri. S tim ciljem, Glavina je najavio skori sastanak, već u srpnju, sa direktorima svih turističkih zajednica u Hrvatskoj.

Investitorima Glavina poručuje da trebaju voditi računa o održivosti, da se pritom ne ugrožava kvaliteta života stanovnika, niti prirodni resursi. Za dosadašnji dio turističke 2024. kaže da ide dobro, a rezultati su bolji od lanjskih, a po najavama i ljeto bi trebalo dobro proći te posebice posezona.U turizmu je sada vrijeme za reakciju i konkretne korake tranzicije turizma u smjeru održivosti, a ne za godinu-dvije ili tri, i toga trebaju biti svjesni dionici turističkog sektora, zbog njegove važnosti za druge sektore i život stanovnika, ističe za Hinu ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Kako je zadnjih sedam godina radio u Ministarstvu turizma i sporta kao državni tajnik, Glavina je aktivno sudjelovao u međunarodnoj suradnji i donošenju svih domaćih strateških dokumenata, Zakona o turizmu i drugih važnih za održiv razvoj turizma u idućih nekoliko godina, te smatra kako je sada važno i provoditi aktivnosti ka ciljevima iz tih dokumenata na svim razinama, s naglaskom na stvaranje konkretnog destinacijskog menadžmenta za upravljanje turizmom na lokalnim razinama.

"Svi trebaju biti svjesni promjena u turizmu koje donose drugačiju potražnju i nove načine biranja destinacija, kao i politika za održivost turizma. Dio stvari će se morati raditi drugačije, opreznije i naravno, uz jačanje suradnje svih dionika, ali i uz investicije za jačanje konkurentnosti turizma i posebice kvalitete ponude i života stanovnika", kaže Glavina.

Sastanak s direktorima svih TZ u Hrvatskoj

S tim ciljem najavljuje skori sastanak, već u srpnju, sa direktorima svih turističkih zajednica (TZ) u Hrvatskoj.

- Turističke zajednice sa svojim vijećima i skupštinama trebaju postati destinacijske menadžment organizacije s jačom ulogom u upravljanju turizmom u destinacijama, vodeći brigu o svim detaljima, a ne isključivo o marketingu i promociji, poručuje ministar.

To je dio njegovog, kako kaže, najvećeg izazova u mandatu - završiti proces reorganizacije hrvatskog turizma po održivim i načelima destinacijskog menadžmenta kroz daljnju decentralizaciju, u kojoj destinacije preuzimaju puno veću odgovornost za svoje turističke politike, aktivnije i konkretne zadatke za razvoj turizma. To definira i Zakon o turizmu, a da bi sve odradili kako treba potrebno je da se na razini destinacija odlučno provode nove obaveze.

Nužna je tu i češća komunikacija i pomoći im u realizaciji planova, a jako bitnim ministar smatra i da šira javnost zna što se i zašto radi u i za turizam, od prostornih planova i distribucije gostiju do turističke i ostale infrastrukture u smjeru održivosti.

- Prvi cilj je znati limite destinacije tj. koliko neka destinacija u nekom trenutku može primiti turista, a da se ne pojavljuju problemi poput prekomjernosti, zatim s opskrbom vodom, energijom i slični, te iseljavanje stanovnika iz središta i starih gradskih jezgri. Uz kontrolu tih brojki važno je aktivnosti usmjeriti i na jačanje pred i posezone i izvan glavnih turističkih središta, čime se postiže ravnomjerniji turistički razvoj u zemlji, smanjenje sezonalnosti, bolji prihodi, a time i bolja kvaliteta života stanovnika, naglašava Glavina.

Sa Zakonom o turizmu i budućim podzakonskim aktima, pravilnicima, studijama nosivih kapaciteta i planovima upravljanja destinacije dobivaju i nove alate za upravljanje, ali i obveze i odgovornost za profiliranje destinacija u smjeru koji oni žele, što ministar drži također jako važnim.

Satelitski račun održivog turizma na tri razine

Jedan od alata za bolje upravljanje turizmom na svim razinama bit će i Satelitski račun održivog turizma, koji se sada prvi puta radi u Hrvatskoj, a u takvom obliku i prvi puta i u Europi, za što su dobili i tehničku pomoć i vanjske konzultante iz EU-a, OECD-a i drugih partnera, a izrađuje ga Ministarstvo turizma i sporta u suradnji sa zagrebačkim Institutom za turizam.

"To je dokument koji proširuje Turističku satelitsku bilancu (TSA) koju smo i do sada radili po međunarodnim standardima i time se prate ekonomski učinci turizma na povezane djelatnosti, kao što su promet, infrastruktura i slično. Međutim, sada se prvi puta proširuje i na drugu stranu - potrošnju resursa uslijed turizma i koliko to 'košta' destinacije. To će nam također pomoći sagledati stanje, a taj izračun se radi na tri razine - na nacionalnoj ili cijela RH, regionalnom koji uključuje Jadransku Hrvatsku te deset odabranih destinacija", otkriva Glavina.

Uz to se nastavljaju aktivnosti i u procesu digitalizacije turizma i alatima koji će biti na raspolaganju svim destinacijama za korištenje.