Električni automobili ključan su dio europskih planova zelene tranzicije, ali cesta pred njima puna je prepreka.

Unatoč činjenici da će od 2035. godine u Europskoj uniji biti zabranjena prodaja novih benzinskih i dizelskih automobila, na kontinetu je posljednjih mjeseci zastala prodaja vozila s "nultom emisijom".

Tržišni udio električnih automobila smanjio se s 14,2 posto prošle godine na 12 posto ove godine, što se uglavnom pripisuje njemačkoj odluci da naglo obustavi subvencije za kupnju električnih automobila na najvećem europskom tržištu.

Sigrid de Vries, glavna direktorica Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), izrazila je "zabrinutost".

Manje od 30 posto Europljana kaže da planira kupiti električno vozilo (EV), a više od pola ih odbija platiti više od 35.000 eura za automobil, što je cijena za koju možete dobiti malo koje električno vozilo.

"Rok (godina 2035.) pred vratima je, pogotovo kada govorimo o proizvodnim ciklusima", rekla je de Vries na konferenciji o električnim vozilima u Lillestromu u Norveškoj.

"Moramo prijeći s 15 posto (automobila s nultom emisijom) na 100 posto za otprilike 10 godina", rekla je.

Krajem prošle godine električna vozila premašila su udio od pet posto - što se smatra točkom masovnog prihvaćanja - u 31 zemlji svijeta, prema novinskoj agenciji Bloomberg.

Ali među njima samo su dvije trećine od 27 država članica EU-a.

Automobili su glavni način prijevoza Europljana i na njih otpada 15 posto europskih emisija CO2.

Vožnja bez emisija stoga je ključna ako EU želi ispuniti svoje klimatske obveze.

Norveška, koja nije članica EU-a, ali je velik proizvođač nafte i plina, prednjači u usvajanju električnih vozila.

Predvođena Teslom, električna vozila činila su 90 posto novoregistriranih automobila u Norveškoj u prvom kvartalu ove godine zahvaljujući izdašnim poreznim poticajima.

Norveški je cilj doseći granicu od 100 posto iduće godine. 

Proizvođači automobila poput Volkswagena i Volva već su prekinuli prodaju svojih modela s izgaranjem u Norveškoj.

Pad prodaje 

Drugdje je elektrifikacija uglavnom spora.

Britanija je za pet godina odgodila zabranu prodaje novih automobila s unutarnjim izgaranjem, koja se sada očekuje 2035., a mnogi smatraju da taj cilj u Europi nije realno ostvariv.

Nissan, jedan od prvih tradicionalnih proizvođača automobila koji je krenuo s proizvodnjom električnih, tvrdi da ga pad prodaje ne zabrinjava. 

"Prodaja ide gore dole i uvijek će biti tako", rekao je za AFP Guillaume Pelletreau, potpredsjednik Nissana za elektrifikaciju i povezane usluge.

"U posljednje dvije godine imali smo snažan početak vala elektrifikacije i sada pomalo počinje normalizacije procesa", rekao je.

"Ipak, vidimo jasan uzlazan trend."

Volkswagen, Stellantis i Renault planiraju predstaviti nove, jeftinije električne modele u nadolazećim mjesecima, ali se također oslanjaju na svoje hibridne modele kako bi povećali prodaju.

Jedna od glavnih prepreka koju navode stručnjaci u industriji problemi su sa rasprostranjivanjem potrebne infrastrukture za EV.

Više od polovice punionica u EU nalazi se u samo dvije zemlje: Njemačkoj i Nizozemskoj. 

U Španjolskoj, na primjer, gdje ljudi mijenjaju svoje automobile u prosjeku svakih 14 godina, 65 posto vlasnika parkira ih na ulici, što punjenje čini izazovom, rekla je Isabel Gorgoso iz energetske grupe Cepsa.

"Norveška prije 10 godina, to je Španjolska danas", rekla je.

Ostale prepreke su hrpe propisa EU-a za proizvođače automobila, do devet novih godišnje, i nacionalne politike koje se stalno mijenjaju, što bi se moglo dodatno pogoršati porastom potpore europskim populističkim pokretima koji su općenito skeptični prema klimatskim promjenama.