Partneri projekta Europske unije Transformative co-creation innovation labs for the Blue Sustainable Economy, akronim Blue ecosystem, među kojima i HGK - ŽK Zadar, održali su prvi sastanak Upravljačkog odbora online 28. ožujka, i to predstavljanjem Isabelle Nobio, projektnog službenika Zajedničkog tajništva programa Interreg Euro-MED, zaduženog za Blue ecosystem.

Predstavnica Vodećeg partnera Regije Emilia Romagna, Italija, Apollonia Tiziana De Nittis, partnerima je potom izložila administrativne i financijske obveze projektnog izvješćivanja, buduće aktivnosti, uključujući angažiranje ključnih subjekata te plan komunikacijskih aktivnosti.

Izvijestila je i o obavljenoj uspostavi Upravljačkog odbora projekta i određenim pravilima i obvezama u njegovu djelovanju.

HGK je putem ŽK Zadar bila jedan od prijavitelja projekta Blue ecosystem na natječaj programa Interreg Euro-MED za sufinanciranje tematskih projekata programskog prioriteta Smarter Mediterranean, specifičnog cilja RSO1.1: Razvoj i jačanje istraživanja i inovacijskih kapaciteta te usvajanje naprednih tehnologija.

Projekt je Nadzorni odbor programa Interreg Euro-MED odobrio 21. studenoga 2023. godine.

Provedba Blue ecosystema počela je 1. siječnja ove godine, a trajat će trideset i tri mjeseca, do 30. rujna 2026. Ukupni proračun od 2.978.115,00 eura dijeli deset projektnih partnera, a HGK – ŽK Zadar pripada ukupno 267.600 eura, od čega će 80 posto sufinancirati fond Interreg (214.080 eura), dok je ostatak od 20 posto vlastiti doprinos (53.520 eura).

Pridruženi partner ŽK Zadar je Sveučilište u Zadru, u savjetodavnoj ulozi njenih stručnjaka za akvakulturu i turizam u razvijanju metodologije transformativnog sukreiranja inovacije u održivom Plavom gospodarstvu i u provedbi njena testiranja.

U projektu je ukupno deset partnera, osim vodećeg Regije Emilia Romagna (Italija) i Hrvatske gospodarske komore, tu su još i: ART-ER (Italija), Business and Innovation Maritime Cluster - Toulon Var Technologie (Francuska), Hellenic Centre for Marine Research (HCMR) (Grčka), ADRAL - Alentejo Regional Development Agency (Portugal), Maritime Cluster of Balearic Islands (Španjolska), University Aleksander Moisiu (Albanija), Chrysalis Leap (Cipar) te Conference of Peripheral Maritime Regions (Francuska).

Opći je cilj Blue Ecosystema povećati kapacitete peterostruke spirale dionika u razvoju i jačanju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta i prihvaćanju rješenja kroz sukreiranje i transformativni inovacijski pristup u održivom Plavom gospodarstvu.

Idući sastanak partnera oko razrade projektnog akcijskog plana zakazan je online za 10. travnja.

Plavo gospodarstvo Europske unije obuhvaća sve gospodarske aktivnosti povezane s oceanom i morima, a postaje sve važniji nakon Europskog zelenog plana i Europskog plana oporavka. U tome važnu ulogu igra i Hrvatska, navodi Inovacijska platforma. 

Plavo je gospodarstvo ključno za ispunjavanje ekoloških i klimatskih ciljeva EU u okviru  Zelenog plana. Ocean je prirodni regulator klime i osigurava čistu energiju, kisik, hranu ostale resurse potrebne za život. Stoga je neodvojiv dio postizanja održive budućnosti i cilja klimatski neutralnog kontinenta.

Europska komisija tako ima novi pristup za održivo plavo gospodarstvo, kako bi ispunila stavke Europskog zelenog plana o bioraznolikosti, hrani, mobilnosti i sigurnosti. Pristup se temelji na aktivnostima koje će plavo gospodarstvo učiniti održivijim i kružnim. 

Osnovne aktivnosti pristupa Plavog gospodarstva 

Plavo gospodarstvo mora doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena razvojem obnovljive energije na moru, dekarbonizacijom pomorskog prometa i  zelenijim lukama.

Obnovljivi izvori energije u moru, kao što su vjetar, valovi te plima i oseka, mogu pružiti značajnu količinu čiste energije. Dekarbonizacija pomorskog prometa može se postići korištenjem električnih i hibridnih brodova, biogoriva i motora. Zelenije luke mogu smanjiti emisije korištenjem obnovljivih izvora energije, promicanjem energetske učinkovitosti i usvajanjem načela kružnog gospodarstva.

Plavo gospodarstvo mora obnoviti standarde za projektiranje ribolovnog pribora, recikliranje brodova i stavljanje izvan upotrebe platformi na moru. Cilj je učiniti gospodarstvo kružnim, smanjiti otpad i spriječiti onečišćenje. Obnovljeni standardi promicat će održive ribolovne prakse te smanjenje utjecaja brodova na okoliš. 

Razvoj zelene infrastrukture u obalnim područjima pomoći će u očuvanju bioraznolikosti i krajolika, dok će koristiti turizmu i gospodarstvu. Zelena infrastruktura uključuje prirodne i polu-prirodne sustave kao što su močvare i šume koje mogu pružiti kontrolu zagađenja, proizvodnju kisika i veće mogućnosti rekreacije.

Ove aktivnosti stavljaju naglasak i na međusobnu povezanost sektora plavog gospodarstva te zahtjev za suradnjom u pomorskom prostoru koji ne šteti okolišu. Stoga je ulaganje u istraživanje, vještine i inovacije u ovom području također potrebno za postizanje održivog plavog gospodarstva.

Razvojem obnovljive energije na moru, obnavljanjem standarda za dizajn ribolovnog pribora, recikliranjem brodova i razgradnjom platforme na moru te razvojem zelene infrastrukture u obalnim područjima, plavo gospodarstvo može doprinijeti održivoj budućnosti. Ulaganje u istraživanje, vještine i inovacije stoga je zadatak i prilika za brojne članice EU, kao i Republike Hrvatske. 

Hrvatski doprinos plavom gospodarstvu EU

Hrvatska je obala smještena na Jadranskom moru, a ima drugu tradiciju pomorskih aktivnosti; ribarstva, pomorstva i turizma. Prema Europskoj komisiji Hrvatska je među zemljama s najvećim doprinosom plavog gospodarstva u ukupnoj nacionalnoj ekonomiji. 

Hrvatski pomorski sektor stoga može nadvladati ekološke izazove i doprinijeti strategiji plavog gospodarstva, istodobno održavajući gospodarski rast i održivost okoliša. RH već uvelike sudjeluje u programima plavog gospodarstva EU, a cilj je te aktivnosti povećati.

Ribarstvo

Hrvatska ima velik potencijal i može doprinijeti plavom gospodarstvu u više sektora. Jedan od njih je i održivo ribarstvo. Pretjerani izlov i nezakoniti ribolov doveli su do smanjenja ribljeg fonda i oštećenja morskih ekosustava. Usvajanjem održivih ribolovnih praksi, kao što su određeni ribolovni alati i ograničenja ribolovne kvote, Hrvatska može pomoći u osiguravanju dugoročne održivosti svoje ribarske industrije, istovremeno štiteći morski okoliš. 

Hrvatski je ribarski sektor već prepoznao važnost suradnje s drugim državama i sve se više okreće EU sredstvima kako bi podigao konkurentnost i ostvario promjene. 

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije također su velik dio plavog gospodarstva. Hrvatska ima priliku za razvoj vjetroelektrana, koje bi mogle biti pouzdan izvor čiste energije za zemlju. To bi također moglo pomoći u smanjenju ovisnosti Hrvatske o uvoznim izvorima energije, a istovremeno bi otvorilo nova radna mjesta u sektoru obnovljive energije.

Turizam

Turizam je još jedna velika gospodarska djelatnost u Hrvatskoj, posebice duž jadranske obale. Međutim, brzi rast turizma posljednjih godina doveo je do zabrinutosti o utjecaju na morski okoliš. Izgradnja hotela i druge turističke infrastrukture može dovesti do štete obalnog reljefa i uništavanja staništa. Promicanjem prakse održivog turizma, kao što je odgovorno gospodarenje otpadom i korištenje obnovljivih izvora energije, Hrvatska može pomoći da njezina turistička industrija bude održiva i ekološki prihvatljiva.

Biotehnologija 

Hrvatska može pridonijeti plavom gospodarstvu i razvojem morske biotehnologije. Zemlja ima bogatu raznolikost morskog života, uključujući mnoge vrste koje se ne nalaze drugdje u Europi. Proučavajući te organizme i njihova jedinstvena svojstva, istraživači u Hrvatskoj mogu razviti nove proizvode i tehnologije s potencijalnom primjenom u područjima kao što su medicina, poljoprivreda i energija.

Pomorski sektor ima značajan potencijal za doprinos strategiji plavog gospodarstva EU. Usvajanjem održivih praksi u područjima kao što su ribarstvo, obnovljivi izvori energije, turizam i biotehnologija, Hrvatska može pomoći osigurati da njezin gospodarski rast bude uravnotežen s održivošću okoliša.

Kao zemlja s bogatom pomorskom baštinom i jedinstvenim morskim okolišem, Hrvatska ima vrijednu ulogu u razvoju Plavog gospodarstva, kako unutar EU tako i izvan nje.

Stvaranjem snažnog ekosustava, kroz inovativne tehnologije i rješenja, Jadran može biti temeljni resurs u razvijanju modela održivog plavog gospodarstva. Kontinuirane inovacije i digitalizacije su potrebne kako bi ovo i osigurale.