Bespravna gradnja i nezakoniti zahvati u prostoru sve su češći i na područjima pod bilo kakvim oblikom zaštite prirodnog krajolika. Tako se, primjerice, gotovo polovica predstavki Građevinskoj inspekciji u Dalmaciji odnosi na nezakonitu gradnju u zaštićenim i izvangrađevinskim područjima, piše HRT.

No, nije samo gradnja problem, bilo kakav neovlašteni zahvat u prostoru devastacija je okoliša, a kazne su premale da odvrate investitore.

Predivna uvala na otoku Murteru. Ekološki zaštićeni obalni pojas. I kamp koji se ruši jer tu nije smio biti.

“Naša županija je izrazito prirodno bogata, raznolika i jednostavno su upravo ti atraktivni lokaliteti na meti, na listi želja”, kaže Anita Babačić Ajduk, ravnateljica JU Priroda Šibensko-kninske županije.

Od planinskog dijela županije i parka prirode do obale, investitori ostavljaju ožiljke u zaštićenom prostoru, na koje čuvari prirode često nailaze. Jer sankcije za nezakoniti zahvat su – minorne.

“Kazne koje na kraju dođu su, moram priznati male i nikakve i zapravo sve te investitore ne odvraća, da se tako izrazim, od njihovih daljnjih aktivnosti”, kaže Marko Plenča Mudrić, čuvar prirode I. vrste.

“Ne radi se isključivo i uvijek o bespravnoj gradnji nego se radi i o zahvatima koji nisu dopušteni u zaštićenom području – znači to su sve neke predradnje koje se trebaju utvrditi”, pojašnjava Babačić Ajduk.

A utvrđeno je da se priroda devastira uklanjanjem vegetacije i krčenjem parcela u privatnom vlasništvu – zbog poljoprivredne proizvodnje ili potencijalne gradnje pomoćnih objekata.

“Inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata je u 2023. na području Dalmacije zaprimila 41 prijavu, a u prva dva mjeseca ove godine zaprimljeno je još šest takvih prijava”, priopćio je Državni inspektorat.

Ljudi se često pozivaju na pravo vlasništva, posebice na poljoprivrednim područjima. No ako se ono nalazi i u zaštićenom prostoru, bez izdanih uvjeta zaštite prirode ne može se ništa.

“Vrlo često se dešava da ljudi krenu sa zahvatom i odrade ga možda djelomično, nekad cjelovito – u tom slučaju informacija dolazi do nas, ali retroaktivno mi ne možemo postupati. Nama se trebaju obratiti prilikom pripreme projekta”, ističe Sanja Slavica Matešić, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove Šibensko-kninske županije

No neki, čini se, to namjerno zaboravljaju.

“Za naglasiti je, na žalost, da su kazne, hajdemo reći ružnim rječnikom, stimulativne! Definitivno bi trebale biti veće kako bi nastojali zaštititi prostor”, smatra Babačić Ajduk.

Za neovlašteni zahvat u zaštićenom prostoru kazne su od 600-tinjak do malo više od tri tisuće eura, a za bespravnu gradnju – i veće. Kaznenim zakonom propisana je čak i zatvorska kazna gradi li se na prostoru zaštićenih prirodnih vrijednosti. U posljednje četiri godine šibenski Općinski sud, primjerice, donio je sedam takvih presuda, ali u zatvoru nitko nije završio jer su kazne izrečene s primjenom uvjetne osude.