Hrvatska je trenutno prva u Europskoj uniji po rastu BDP-a u trećem kvartalu, interpretirao je politički vrh objavu Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je hrvatski BDP u trećem kvartalu ove godine realno porastao za 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje 2022., no iza tog rasta bio je vidljiv i negativan trend u izvozu

Za komentar te činjenice obratili smo se Hrvoju Stojiću, glavnom ekonomistu Hrvatske udruge poslodavaca. 

“Rast BDP-a od 2,8 posto u trećem kvartalu ove godine nadmašio je očekivanja na krilima (javnih) investicija te osobne potrošnje. To predstavlja čak i određeno ubrzanje rasta u odnosu na drugi kvartal ove godine (2,6% godišnje) pa je naša godišnja stopa rasta među najvišima u EU, gdje trećina članica EU prijavljuje godišnji pad realne stope BDP-a”, dao je generalnu ocjenu objavljenih rezultata Stojić.

No, on upozorava da je ” očigledno pogoršanje u strukturi, odnosno kvaliteti ekonomskog rasta”.

“Pad robnog izvoza od čak -20,4 posto godišnje odražava pad potražnje glavnih vanjskotrgovinskih partnera te određenih problema u konkurentnosti, primjerice kroz snažan rast cijena struje koju plaćaju poduzeća po prvi puta iznad prosjeka EU-a te sporiji pad cijena uvoznih proizvođačkih inputa u odnosu na prosjek EU-a. Među granama koje su najviše pogođene ističu se proizvodnja energenata (posebno električna energija), poljoprivreda, prerada drva, metalni proizvodi te električna oprema”, izdvaja Stojić.

Pad izvoza usluga i vidljivi problemi s modelom turizma

“Čak je i u relativno najvećoj grani prerađivačke industrije – proizvodnji hrane i pića – nominalni rast izvoza od oko 5 posto godišnje upola niži u odnosu na prosječnu inflaciju cijena hrane i pića u EU, što znači da je zabilježen realni pad izvoza u ovom segmentu. Unatoč istodobno snažnom padu robnog izvoza (-14,8 posto godišnje) i očitom poboljšanju energetske bilance, ovaj put je izostao doprinos neto izvoza.

U trećem kvartalu po prvi put od pandemijske 2020. godine bilježimo i pad izvoza usluga, što upućuje da se postojeći model turizma s prevladavajućim kratkoročnim najmom te gostima niže, a u zadnje vrijeme narušene kupovne moći, suočava s ograničenjima daljnjeg rasta. Stoga podržavamo razvoj turizma u smjeru visokokvalitetnih i održivih kapaciteta kakvi su hotelski i organizirani smještaj”, smatra Stojić.

“Unatoč nastavku solidnog rasta osobne potrošnje te određenoj fiskalnoj ekspanziji, u narednom razdoblju očekujemo da će Hrvatska sve više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja, koje ulazi u recesiju, a u 2024. godini nema naznaka značajnijeg oporavka – opet na štetu robnog izvoza. Stoga u posljednjem kvartalu 2023. godine očekujemo usporavanje rasta prema 2 posto te sličnu stopu rasta tijekom 2024. godine”, zaključuje Stojić u svom komentaru za FORBES Hrvatska.