U prošloj godini, za koju su nam zasad dostupni podaci na temelju konsolidiranih izvještaja JLS-a, za predškolski odgoj najviše su izdvojili gradovi Krk (per capita) i Pregrada (udio iz proračuna) dok je prema trendu povećanja izdvojenih sredstava u odnosu na prethodnu godinu na vodećoj poziciji Grad Nin

Prema podacima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, izazovi s kojima se Hrvatska i dalje susreće u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanje jesu niska obuhvaćenost djece programima po čemu smo još uvijek na začelju u usporedbi s ostalim zemljama EU, zatim izrazite i rastuće regionalne nejednakosti po tom pitanju, nepriuštivost trenutnog sustava mnogim roditeljima te nepristupačnost vrtića djeci nezaposlenih roditelja.

Svjesni smo, kao društvo, važnosti koju predškolski odgoj i obrazovanje imaju na optimalan razvoj i socijalizaciju djece kao što smo svjesni i nepovoljne demografske situacije u kojoj se nalazimo, a jedan od preduvjeta ostanka mladih obitelji u vlastitoj životnoj sredini upravo je dostupnost i priuštivost, po mogućnosti kvalitetnih, predškolskih ustanova.

Ulaganje u vrtiće upravo zato je jedan od prioriteta većine gradskih uprava, što najbolje pokazuju brojke i proračunski podaci –  čak 104 grada povećala su u prošloj godini izdvajanja po ovoj proračunskoj stavci, njih 11 i za preko 50 posto.

I ovog puta analizirali smo podatke konsolidiranih izvještaja jedinica lokalne samouprave za 2022. godinu te ustanovili koliko se ulagalo u predškolski odgoj uzimajući u obzir izdvajanje „per capita“ te udio izdvajanja iz gradskog proračuna. Također smo analizirali i trendova rasta izdvajanja sredstava prema apsolutnim brojkama i u postocima.

Gradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje vrtića i jaslica, osiguravanje pedagoškog nadstandarda, (su)financiranje smještaja djece u gradske i druge vrtiće, osiguravanje besplatnog smještaja za djecu iz potrebitih obitelji neki su od glavnih razloga izdvajanja gradskih uprava za predškolski odgoj u 2022. godini. Sredstva su osiguravana iz raznih izvora poput NPOO i EU fondova, zatim kroz Program ruralnog razvoja RH te vlastitih resursa.

U 2022. godini više od tisuću kuna po stanovniku za vrtiće je izdvojilo 60 gradova, a deset najbolje rangiranih za ovu je stavku „per capita“ dalo između 1.681,31 i 3.719,86 kuna. Potonji iznos odnosi se na Grad Krk koji je vodeći na našoj ljestvici, a slijedi ga Opatija s izdvojenih 3.476,82 kuna.

Između 2.085,55 i 2.512,73 kune uložili su gradovi Makarska, Opuzen, Novigrad i Pazin, a listu vodećih čine još i Cres, Poreč, Rovinj i Zaprešić s iznosima  od 1.681,31 i 1.803,13 kuna po stanovniku.

Što se tiče udjela izdvajanja za predškolsko obrazovanje u proračunu, prednjači Grad Pregrada s 31,48 posto. Slijede je Opuzen i Krk s udjelima od 28,88 i 28,55 posto. Četvrti je Vrgorac koji je u ove svrhe dao 24,99 posto budžeta, potom Drniš s 24,46, Oroslavje 24,12 i Solin s 24,09 posto.

Među desetoricom su još Pakrac, Kastav i Sinj s udjelima od 23,36 do 23,59 posto. Inače, više od 20 posto proračuna za vrtiće su izdvojila ukupno 24 grada.

Prema trendu povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim brojkama prvu poziciju drži Sisak  s 23,3 milijuna kuna više nego u 2021. godini. Druga je Opatija s povećanjem u iznosu od 19,6 milijuna kuna, treća Makarska s povećanjem od 14,9 te Zaprešić s 10,8 milijuna kuna većim iznosom.

Slijede Sinj i Rijeka koji su izdvojili po 9,9 odnosno 9,8 milijuna kuna više, a potom Karlovac i Pula sa 7,6 odnosno 7,2 milijuna kuna većim iznosima. Popis zatvaraju Kaštela i Dubrovnik povećanjima od 6,8 i 6,5 milijuna kuna više za predškolsko obrazovanje nego u 2021. godini. Ukupno je 66 gradova koji su u odnosu na godinu ranije izdvajanja za vrtiće povećali za više od milijun kuna. 

Kad je riječ o trendu povećanja sredstava za vrtiće u postocima, dominiraju mali i srednji gradovi. Kao što smo već naveli, ukupno je njih 104 povećalo izdvajanja u odnosu na 2021. godinu od čega je 11 gradova davanja povećalo za više od 50 posto.

Najviše je izdvajanja povećao Nin, za čak 429,45 posto. Druga je Orahovica s 204,69 posto većim davanjima dok je na trećem mjestu Opatija koja je za predškolski odgoj i obrazovanje u 2022. dala 112,58 više sredstava nego u godini ranije. Niz nastavljaju Pakrac, Makarska, Sisak, Skradin, Sinj, Drniš i Slatina s uvećanjima od 53,16 do 81,63 posto.

Nin: Bez obzira na ekonomsku krizu, cijene vrtića ostale iste, krenula i nadogradnja vrtića „Morska vila“ 

Grad Nin osnivač je dječjeg vrtića „Morska vila“ u Ninu i sufinancira njegov rad (plaće djelatnika, doprinose i sl.). Lani je u ovom vrtiću bilo upisano 95 djece i to u dvije jasličke i tri vrtićke skupine. Pritom je ekonomska cijena vrtića iznosila 252,17 eura dok su roditelji trebali platiti 79,63 eura za desetosatni program za prvo dijete, za drugo dijete 55,74 eura, a za treće i svako sljedeće dijete unutar jedne obitelji sve troškove snosio je Grad.

Grad Nin nije povećavao cijenu vrtića ni u ovoj godini bez obzira na trenutnu ekonomsku situaciju.

S obzirom na sve veći broj djece na gradskom području  i sve veću potražnju za boravkom u vrtićima, Grad Nin je u prošloj godini prijavio projekt „Nadogradnja i opremanje dječjeg vrtića Morska vila“ na natječaj koji se financira iz mehanizma za oporavak i otpornost Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Projekt je zadovoljio sve kriterije te je Grad Nin potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za nadogradnju dva dnevna boravka s pripadajućim prostorijama. Ukupan dodijeljeni iznos je 324.905,43 eura.

Grad je izradio projektnu dokumentaciju i proveo javnu nabavu te će uz sredstva po navedenom ugovoru uložiti i vlastiti iznos u visini od 343.112,49 eura.

Osim spomenutih sredstava, iz gradskog budžeta u potpunosti će se opremiti novoizgrađeni aneks dječjeg vrtića.

Početak radova kreće ovog mjeseca, a završetku se u Gradu Ninu nadaju početkom nove pedagoške godine u 2024.