Prema analizi HGK, uz Grad Zagreb, najviše štede građani u primorskim županijama. Zagreb prednjači s 10 milijardi i 600 milijuna eura depozita građana, na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija s 4,6 milijardi.

Potom slijede Primorsko-goranska i Istarska županija.

Najmanja je štednja kućanstava u Virovitičko-podravskoj županiji - samo 315 milijuna eura.

U vodstvu je Istra s oko 15 tisuća eura ušteđevine po stanovniku, a slijede je Zagreb, Primorsko-goranska te Dubrovačko-neretvanska županija, s malo više od 13 tisuća eura, piše HRT. Najmanje štednje po stanovniku, manje od 4 i pol tisuće eura, imaju u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Štednja građana raste u gotovo svim krajevima Hrvatske. Stanovnici glavnog i ekonomski najjačeg grada prednjače, no dobre turističke sezone itekako podebljavaju štedne račune na Jadranu.

“42 posto štednje otpada na jadransku Hrvatsku, što će reći da je turizam glavni generator. Biti u cijeloj priči je da je turizam kao aktivnost prva u od naših gospodarskih aktivnosti koja omogućuje širem sloju građanstva da formira kapital”, naglašava Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

Najveći dio imovine građana otpada na štedne depozite, nekretnine ali i ove godine vrlo zanimljive – narodne obveznice. Ne treba, kažu u Hanfi, zaboraviti ni 20 milijardi eura mirovinske štednje građana.

“Što se tiče investicijskih fondova, tu vidimo veliki oprez hrvatskih građana, Trenutno je oko 2 milijarde eura u investicijskim fondovima, međutim treba reći da su investicijski fondovi ove godine imali jako dobar rezultat svog rada, u prvih 9 mjeseci ove godine rast dioničkih fondova je bio 16 posto”, istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.

Nakon dugog razdoblja nultih kamatnih stopa na štednju u bankama, nedavno je započeo njihov rast na jedan, dva, a ponegdje i 3 posto. No upravo sada, Europska središnja banka prekida trend povećanja ključnih kamatnih stopa.

“Sada je teško reći hoće li zaustavljanje povećanja ključnih kamatnih stopa zaustaviti i daljnje povećanje, naprimjer, rasta kamatnih stopa na depozite koji su do sada vrlo blago rasle i tek smo u posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli da su banke aktivnije počele nuditi više kamatne stope”, govori Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

Iako svatko štedi onoliko koliko može, ovisno o prihodima, važna je i edukacija i navika štednje, kažu financijski stručnjaci. Prema nekim istraživanjima, u prosjeku mjesečno na stranu odvajamo po 73 eura. Manje je to nego u drugim zemljama, ali ipak više nego lani i to za tri eura mjesečno.