Stanje na tržištu nekretnina za N1 je komentirao Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a. Cijene nekretnina posljednjih su godina toliko narasle da je kupnja vlastitih kvadrata prosječnoj obitelji bila gotovo nedostižna. Uz Zagreb, najveće cijene bile su na obali

U posljednjih nekoliko godina, cijene su rasle i za više od 30%, no čini se da se neki trendovi i mijenjaju.

“Došlo je do pada broja ukupnih transakcija ako uspoređujemo prvih šest mjeseci ove godine sa prvih šest mjeseci lani. Taj pad prometa je negdje oko 9% za stambene nekretnine. Još je interesantniji i pad stjecanja stranaca. Stranci su kupovali za isto razdoblje čak 13% manje. Austrijanci čak 29% manje, a Nijemci 25% manje”, kazao je

Uzrok

“Sjećamo se iste atmosfere 2007. i 2008. godine. Cijene ne rastu prvih godina nakon promjene trenda. Mi smo 2015. imali pad cijena. Cijene u početku rastu svake godine kada se opravlja tržište 1 do 2% godišnje. Zadnjih godina prije nego se trend treba promijeniti rastu u dvoznamenkastim brojevima, negdje čak 20 ili 30%”, kazao je dodajući: “Treba uvijek činiti razliku između tražene i realizirane cijene. Sve što se događa globalno, prelazi na Hrvatsku prije ili kasnije. Najveća korelacija je s rastom kamatnih stopa. Rast kamatnih stopa – potražnja pada.”

Kod nas su kamate i dalje povoljne u odnosu na neke europske zemlje, što ljudima omogućava da se lakše zadužuju…

“Vrlo je bitno da gledamo ono što se događa u Europi, jer se to uvijek preslika na nas. Ako kamate sada nisu tolike, one će doći na tu razinu”, objasnio je.

Ranilović smatra da će se cijene sigurno korigirati, posebno one rabljenih nekretnina. Ističe da su tražene cijene doista pretjerane i da su uz rast kamatnih stopa u eurozoni, razlog pada i previsoke cijene.

Stranci se znaju čuditi visokom postotku naših ljudi koji imaju vlastitu nekretninu. Upitan zašto je tako, Ranilović odgovara:

Problemi na tržištu

“Ono što je problem na tržištu je to kako je veliki nedostatak stanova za najam, onda ni najmodavci ni najmoprivci ne sklapaju ugovor”, kazao je dodajući: “Mi kao društvo moramo tu sazrijeti. Ne možemo kriviti nekog trećeg. Treba uvesti kontrolu. Ono što je dosta problematičan aspekt je onaj porezne politike. Mi smo upozoravali na porez na turistički najam, koji je nevjerojatno nizak i u nesrazmjeru s porezom na dugoročni najam.”

Ističe kako nam fali stambena politika koja bi stvorila stanove za najam, odnosno prije svega lokalna uprava koja nastoji zadržati one kojima su stanovi potrebni.

“U Hrvatskoj ne postoji stambena politika. Sada je u programu Vlade i Ministarstvo graditeljstva je nositelj te stambene politike i ona će nadam se ugledati svjetlo dana početkom sljedeće godine.

Ona bi bila skup mjera koje bi se implementirale u propise, zakone i postupanja. Stanovanje je osnovna ljudska potreba i ne mogu ju svi ostvariti na tržištu. Nije logično dok su cijene ovako visoke da si ljudi mogu priuštiti stanove u novogradnji”, objasnio je.