Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je u Novom danu Vladin paket mjera pomoći predstavljen u četvrtak. Peti je to paket pomoći koji je namijenjen da pomogne raznim skupinama ljudi – od umirovljenika, preko nezaposlenih, do branitelja

Iz ekonomskog pogleda, Novotny je skeptičan. Smatra da mjere ne mogu donijeti korist i kaže da one jednako pomažu onima koji trebaju pomoć i onima koji je uopće ne trebaju.

Mišljenja je i da se Hrvatska mjerama udaljava od glavnih trendova u europodručju: “Hrvatska je dio europskog monetarnog prostora koji je izraženo tržišno orijentiran. Europska središnja banka je jučer podigla osnovne kamatne stope u borbi protiv inflacije i nastavit će to raditi dok inflacija bude prisutna. Hrvatska je članica europodručja od ove godine i moramo se približavati glavnim trendovima u ovom području”, kaže.

“Ove mjere su politički analgetik. U našem društvu je inflacija rezultirala općom histerijom, ali imali smo nekoliko valova inflacije i u prošlosti pa nije bilo takvih ekonomsko-političkih mjera”, ističe Novotny.

U seriji izvanrednih situacija, poljoprivrednici su imali ogromne štete, sad i zbog svinjske kuge. To je dovelo do toga da su neki bili prisiljeni staviti ključ u bravu.

“Poljoprivreda uživa potpore već desetljećima. Sustavi europskih potpora i zajedničke poljoprivredne politike se bitno mijenaju u korist ruralnog razvoja, a manje za subvencioniranja troškova. Svinjska kuga je ugroza, ali takvih situacija je bilo i ranije i bit će. Sistemski bi se trebalo riješiti tako da se podigne standard proizvodnje, kako bi poljoprivreda postala rezistentna na takve ugroze. Na tome upravo radi zajednička europska poljoprivredna politika”, ističe.

Mišljenja je da nestašice mesa neće biti, poglavito jer je Hrvatska mali proizvođač svinjskog mesa pa stoga nema opasnosti za opskrbu tržišta: “Naravno da proizvođači trpe velike štete, ali to nisu veliki problemi i rješavaju se unutar proračunskih gabarita”, kaže.

Negativne posljedice mjera

Kad se daje, nema tko nije zadovoljan. Međutim, prijete negativne posljedice, smatra analitičar.

“U europodručju djeluju tržišni mehanizmi. Ja ne bih htio da Vlada brine o meni. Ako sam zdrav i ako sam sposoban moram pronaći izvor svojih dohodaka. Hrvatski građani to čine, ali uglavnom u sivoj ekonomiji, izvan statistika i poreznih okvira. Građani se snalaze, i to vrlo dobro – kako u socijalizmu, tako i sada”, objašnjava.

Kao problem hrvatske ekonomije navodi koncept da vlada brine o nama: “Taj koncept nedovoljno potiče poduzetništvo i nas da se brinemo o sebi, ali i da stvaramo nove vrijednosti za svoju obitelj i ljude oko sebe. Taj problem zaustavljanja oblikovanja hrvatskog ekonomskog sustava u tržišno orijentiran ekonomski sustav je jedan od srednjoročnih i dugoročnih problema ovakvih mjera.”

Trećina ekonomske aktivnosti u “shadow” ekonomiji

Smatra krivim kako se stalno zagovara i demagoško tumači da hrvatski građani žive na rubu gladi: “Prema istraživanja koje je Europski parlament naručio prije nekoliko godina, Hrvatska ima negdje oko jednu trećinu svih ekonomskih aktivnosti u shadow ekonomiji, koja nije deklarirana, koju ne vidimo”, objašnjava Novotny.

“Hrvatska je zemlja bogatih siromaha. Na prvi pogled nemate novaca na računu, ali imate ogromnu imovinu koje se ne želite riješiti, a onda ju pokušavate pretvoriti u nekakav biznis. Nekoliko stotina tisuća naših građana raspolaže s apartmanima koje tijekom sezone nastoje komercijalizirati. To se, osim u potrošnji, uopće ne vidi”, kaže.

Ono što teško pada svima su bilo kakva poskupljenja. Govorilo se o mogućnosti komunalnih poskupljenja i o povećanju paušalnog poreza za rentijere. One već nastupaju sa Zakonom o turizmu, a Novotny je mišljenja da Zakon ide u dobrom smjeru: “Predloženi zakonski okvir koji bi regulirao turističku djelatnost ide u dobrom smjeru. Zaista pokušava pronaći mehanizme rasterećenja lokalnih zajednica u jadranskoj hrvatskoj.”

“Male lokalne zajednice na obali u sezoni imaju velike infrastrukturne probleme. Ja se nadam da će cijene rasti. Zašto? Zbog toga što se ne treba bojati izjednačavanja cijena, ali i plaća sa susjednim zemljama poput Austrije i Slovenije. Ne znam zašto bi to izazvalo društveni nemir i tjeskobu. Sami se snalazimo na tržištu i tako treba i biti”, objašnjava.

“Ključno pitanje je kako će hrvatska ekonomija konvergirati prema razvijenim ekonomijama i podizati razinu blagostanja. Mjere zapravo idu u suprotnom smjeru: spuštamo se na niske cijene, a na niskim cijenama nema razvijene komunalne usluge, blagostanja, dobrih bolnica, prireza, poreza…Problem je što mi u Hrvatskoj težimo prema niskim cijenama, ali onda one izazivaju i niske plaće i idemo u suprotnom smjeru od razvijenih zemalja”, zaključio je.