Tri desetljeća prošla su od uspostave jedinstvenog europskog tržišta, ekonomskog ‘ljepila’ ideje ujedinjenog Starog kontinenta. Tako jednostavna u zamisli, a neprocjenjivo komplicirana u provedbi: umjesto međusobnih ratova, gospodarski prosperitet zahvaljujući (i unatoč) različitostima.

Stvaranje ‘single’ marketa donijelo je Europi desetljeća mira, rijetko kada u povijesti zabilježenog. Postulat četiri slobode kretanja – ljudi, robe, kapitala i usluga – cilja omogućiti građanima bilo koje članice Unije da studiraju, žive, rade, kupuju i umirove se u bilo kojoj drugoj članici. Ukidanjem tehničkih, birokratskih i pravnih prepreka poduzetnicima su otvorena vrata za trgovinu i poslovanje.

Igralište s istim pravilima za sve, s oko 450 milijuna građana i 23 milijuna tvrtki, pretvorilo je Europu globalnu ekonomskog diva. Prelijevanje efekata osjeća i Hrvatska koja je, u godini u kojoj bilježi desetu obljetnicu članstva u bloku, ‘kvačicu’ stavila i pod ulazak u europodručje i Schengen.

S urušavanjem životnog standarda postavljaju se neugodna pitanja

Za biznis nema dileme: prednosti zajedničkog tržišta od pola milijarde ljudi ne može zamijeniti nikakva izolacionistička politika. Snaga unutarnjeg tržišta, a radi se o, realno, jednom od najbogatijih mjesta za život na planetu, je tolika da snove svakog poduzetnika može pretvoriti u stvarnost. Ali, samo one konkurente, piše Poslovni.hr.

S urušavanjem životnog standarda logično se postavljaju neugodna pitanja: tko je kriv i je li trebalo pričekati s eurom? Ta opcija nije bila na stolu. Ni Zagrebu gdje Vlada ne skriva primat vanjskopolitičkih ciljeva ni Bruxellesu kojem je, čak i mala Hrvatska, dobro došla nakon nizanja loših vijesti – od Brexita, skretanja prema autokraciji pojedinih država, preko pandemije, do energetske krize i rata u Ukrajini.

U toj slagalici s margina europske periferije sjeli smo s ostalima za stol na kojem se kroje odluke. Upravo one koje odavno utječu na život i gospodarstvo. No, što zajedničkom tržištu donosi zemlja od tek 3,8 milijuna stanovnika s ekonomskom snagom koja se usporedno mjeri u promilima? Cinici će reći da je najveći obol dala – masovnim odljevom mozgova. Od ulaska u članstvo iselilo se najmanje 300 tisuća hrvatskih građana u potrazi za boljim životom i uređenijim društvom. Europska sloboda kretanja preko noći je tako postala hrvatski ‘problem broj 1’.Za rješenje, nazovimo ga pravim imenom, ‘glasanje nogama’ politička elita nema ni volje ni vremena. Vatrogasne mjere, kao izdavanje dozvola za uvoz radne snage na ime poslodavca, bez ideje kako integrirati strane radnike, gura rastući problem pod tepih.

Oni skloniji optimizmu naglasit će da sitna zemlja poput Hrvatske u miraz donosi dva jednoroga, što je uspjeh s kojim se ne mogu pohvaliti puno snažnije, recimo, Italija i Danska. Ipak geostrateški i prometni položaj u ekonomskom smislu adut je za zajedničko tržište.

Zajedničko tržište daleko je, međutim, od zamišljenog ideala. Da ukloni sve barijere, koristi bi premašile 700 milijardi eura do kraja desetljeća. Najviše napretka postignuto je na području robe široke potrošnje, kretanja ljudi, obrazovanja i kapitala. Ostvarenja su fragilna; pokazala je to pandemija kada je Schengen nestao preko noći, granice zatvorene, a zemlje uvodile zabrane izvoza maski i medicinske opreme, piše Poslovni.hr.

Daleki je put do slobodnog kolanja usluga, funkcioniranja unije tržišta kapitala, nedostaje ključni stup zajedničkog osiguranja depozita unutar bankovne unije, pokušaji uređenja tržišta energetike favoriziraju špekulante, tržište lijekova tek se posprema. Radovi u tijeku, u najmanju ruku, no u uspjeh nitko ne sumnja jer je alternativa preskupa za platiti.