Gotovo tjedan dana nakon ulaska Hrvatske u europodručje, prelazak Hrvatske na euro u početnoj fazi dobro napreduje, pokazuje anketa Europske komisije (EK), izvršnog tijela EU-a koje taj događaj ocjenjuje važnom prekretnicom za Hrvatsku, europodručje i cijelu Uniju.

"Većina gotovinskih plaćanja (51 %) u eurima u trgovinama je postignuta 5. siječnja 2023. Kod većine transakcija, njih čak 93 %, potrošačima je ostatak vraćen isključivo u eurima, 35 % ispitanih hrvatskih građana izjavilo je da sa sobom nose samo novčanice eura, a njih 36 % samo kovanice eura", doznaje se iz ankete koju prenosi predstavništvo EK-a u Hrvatskoj.

Prema ispitivanju eurobarometra, od 199 ispitanika njih šest posto je 5. siječnja u novčaniku imalo hrvatske kune, pet posto uglavnom kune, 19 posto uglavnom eure, samo eure 35 posto, pola kuna i pola eura je imalo njih 27 posto, a osam posto nije imalo nikakve novčanice.

Svoju zadnju kupovinu u gotovini je na taj dan u kunama obavilo 25 posto ispitanika, njih tri posto je to učinilo i u kunama i u eurima, njih 29 posto samo u eurima, a karticom 13 posto. Taj dan njih 30 posto nije ništa kupilo.

Dvojno iskazivanje cijena postalo je obvezno 5. rujna 2022., a završit će 12 mjeseci nakon datuma uvođenja eura (31. prosinca 2023.). 

Povlačenje novčanica i kovanica kune iz optjecaja započelo je u prosincu 2022. te je do 31. prosinca već iz opticaja povučeno 55 % novčanica kune i trećina kovanica kune.

EK navodi da se hrvatski maloprodajni sektor dobro nosi s postupkom prelaska i paralelnim korištenjem dvaju valuta.

"Nisu prijavljeni veći problemi s čekanjem u redovima ni problemi sa samim blagajnama. Konverzija na bankomatima  također se odvija neometano, pri čemu 70 % svih bankomata u Hrvatskoj već distribuira euronovčanice od prvog sata 1. siječnja 2023. Broj i opseg povlačenja ostali su na razinama usporedivim s onima prije prelaska na euro", ističe Komisija.

S prelaskom na euro Hrvatska je uvela Etički kodeks kako bi se osigurala stabilnost cijena robe i usluga te pomoć tvrtkama da ispravno i bez neopravdanih povećanja izračunaju i prikazuju cijene. Nacionalno inspekcijsko tijelo zaduženo je za praćenje i kontrolu cijena te u slučaju prekršaja ima ovlasti poduzeti odgovarajuće mjere.

Komisija je poručila da će nastaviti pratiti prelazak Hrvatske na euro te će tijekom idućih tjedana nastaviti mjeriti iskustvo hrvatskih građanki i građana u vezi s prelaskom na europsku valutu.

Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro kao svoju valutu i u potpunosti se pridružila schengenskom području. Uključujući Hrvatsku, zajedničku valutu EU-a sada koristi 20 država članica i 347 milijuna građana EU-a. Što se tiče Schengena, ovo je njegovo osmo proširenje, prvo nakon 11 godina.

Schengensko područje omogućuje slobodno putovanje među državama članicama, bez graničnih kontrola, za 420 milijuna ljudi.