Kakve opcije mlade osobe imaju na raspolaganju ako žele imati svoju nekretninu te što je potrebno da bi dobili subvencionirani stambeni kredit.

Državni zavod za statistiku (DZS) nam je rekao da su “cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata na razini RH, u drugom tromjesečju 2022. u odnosu drugo tromjesečje 2021. (na godišnjoj razini) u prosjeku porasle za 13,6%”.

Cijene novih stambenih objekata u odnosu na prvo tromjesečje 2022. u prosjeku su više za 0,9%, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. za 15,9%. Cijene postojećih stambenih objekata u odnosu na prvo tromjesečje 2022. u prosjeku su više za 4,2%, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. za 13,3%.

Cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. u odnosu na prvo tromjesečje 2022. u prosjeku su za Grad Zagreb više za 3,8%, za Jadran za 2,9%, a za Ostalo za 6,4%. Cijene stambenih objekata u odnosu na drugo tromjesečje 2021. (na godišnjoj razini) u prosjeku su za Grad Zagreb više za 14,8%, za Jadran za 12,8% i za Ostalo za 15,2%.

O ovoj temi razgovarali smo i s agenticom za nekretnine Jelenom Kravoščanec Todorović. Što se tiče cijena nekretnina, ona navodi da možemo očekivati stagnaciju.

“S obzirom da smo došli do nekih maskimuma, očekujemo neki trend zaustavljanja rasta cijena. Stvar je uvijek ponude i potražnje, neće se to dogoditi na svim nekretninama jednako i u isto vrijeme”, kazala je Kravoščanec Todorović za N1.

Rata kredita

U Hrvatskoj narodnoj banci smo provjerili koliko iznosi prosječna rata stambenog kredita u Hrvatskoj. Njihovi podaci pokazuju da je to nešto manje od 3.000 kuna mjesečno.

“Prema podacima o uvjetima kreditiranja potrošača koje HNB prikuplja temeljem Odluke o prikupljanju podataka o uvjetima kreditiranja potrošača na 31.12.2021. procijenjeni prosječni godišnji iznos troška otplate stambenih kredita iznosio je oko 32.750 kuna, odnosno oko 2.730 kuna mjesečno. Medijalni iznos godišnjeg troška otplate stambenih kredita iznosio je oko 27.400 kuna, što znači da je godišnji trošak otplate za 50% korisnika stambenih kredita bio viši od tog iznosa, dok je za preostalih 50% korisnika stambenih kredita godišnji trošak otplate bio niži od navedenog iznosa”, naveli su iz HNB-a za N1.

Od HNB-a smo pokušali doznati i koliki je udio mlađih od 30 godina koji imaju stambeni kredit, no oni ne raspolažu informacijom o dobi dužnika.

Ipak, prema rezultatima Ankete o financijama i potrošnji kućanstava, krajem 2017. 7,1% kućanstava s referentnom osobom čija je dob između 16 i 34 godine imalo je hipotekarni kredit osiguran glavnom stambenom jedinicom, a čija je namjena uglavnom bila kupnja stambene jedinice.

Najveći udio kućanstava s hipotekarnim dugom zabilježen je kod onih kućanstava s referentnom osobom čija je dob između 35 i 44 godine te je iznosio 17,3%, rekli su iz HNB-a za N1.

S obzirom na to da da prosječna plaća po posljednjim podacima iznosi nešto malo više od 7.500 kuna, a prema podacima HNB-a rata kredita iznosi oko 2.700 kuna, postavlja se pitanje mogu li mladi bez subvencioniranog kredita uopće riješiti stambeno pitanje u Hrvatskoj. To smo upitali i našu sugovornicu Kravoščanec Todorović.

“Pa zapravo i ne. Socijalnih politika kao takvih i nema. APN sljedeće godine bit će zadnji takav raspisan po ovom natječaju pa ćemo vidjeti što će onda biti”, rekla je Kravoščanec Todorović.

Ona smatra da će se nastaviti neka mjera, no trenutno se još ne zna o čemu će točno biti riječ.