Muškarci i dalje predvode u prosječnom mjesečnom iznosu koji uštede (554 kune) u odnosu na žene (498 kuna), no ono što se promijenilo u odnosu na prethodnu godinu je da 33 posto štediša stavljaju na stranu fiksni iznos

Možda je bolje pitanje: ostavljamo li išta?

Iako je štednja i dalje važna ili izrazito važna za 70 posto građana Hrvatske, prosječan iznos novca koji mjesečno stavljaju na stranu smanjio se za 22 kune u odnosu na prošlu godinu te sada iznosi 527 kuna, pokazalo je istraživanje koje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u lipnju i srpnju za potrebe Erste Groupa.

Muškarci i dalje predvode u prosječnom mjesečnom iznosu koji uštede (554 kune) u odnosu na žene (498 kuna), no ono što se promijenilo u odnosu na prethodnu godinu je da 33 posto štediša stavljaju na stranu fiksni iznos (-15 postotnih bodova (pb), a 67 posto njih (+15 postotnih bodova) štede iznos koji im preostane na kraju mjeseca ili godine. Tijekom posljednjih godina taj omjer iznosio je oko 50/50. Ipak, 41 posto štediša koji su sudjelovali u istraživanju je izrazito zadovoljno ili uglavnom zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti, što je tri postotna boda više nego lani.

Mađari prosječno uštede isti iznos kao i lani (82 eura), a na istim razinama štednje ostali su i ispitanici u Srbiji (47 eura). Smanjenje od šest eura u odnosu na lani bilježe ispitanici u Slovačkoj pa tako njihova mjesečna štednja u prosjeku sada iznosi 117 eura, a najveće smanjenje, od 44 eura, vidljivo je u Austriji gdje se sada prosječno štedi 301 euro.

Povećanje štednje od 12 eura zabilježeno je u Rumunjskoj, na 70 eura, a najveći skok, od 18 eura, pokazao se u Češkoj gdje prosječni mjesečni iznos štednje sada iznosi 137 eura. Najzadovoljniji iznosom koji uspiju uštedjeti su Austrijanci, 50 posto, a slijede ih Česi, 48 posto, dok je najmanje zadovoljnih iznosom svoje štednje u Srbiji, 25 posto, piše tportal.

Najveći postotak štediša, njih 39 posto (-1pb), novac čuva na štednim računima, a slijede oni koji novac čuvaju u obliku životnog osiguranja (20 posto, +4pb) te stambene štednje (13 posto,+2pb). Razlozi štednje različiti su, a najviše ispitanika, njih 66 posto, štedi kako bi stvorilo zalihu za nepredviđene situacije, dok 44 posto ispitanika štedi kako bi stvorilo financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj. Kao i prošle godine, 18 posto štediša novac čuva za mirovinu, dok ih deset posto štedi u svrhu edukacija i obrazovanja. Postotak onih koji štede kako bi kupili stan, kuću ili auto ove se godine povećao na 23 posto (+7pb), a porastao je i broj građana koji štede za putovanja (21 posto,+6pb).

Kada je riječ o savjetima na koji način štedjeti ili ulagati svoj novac 34 posto (+3pb) štediša oslanja se na obitelj i prijatelje, a 28 posto (+7pb) na savjetnike u banci. Dio ispitanika savjete pronalazi na specijaliziranim internetskim stranicama (11 posto, +4pb), a devet posto njih se o načinima štednje informira na društvenim mrežama. Ipak, najveći postotak ispitanika, 38 posto, kod donošenja ovakvih odluka najviše vjeruje sebi, iako je ta brojka u Hrvatskoj manja u za 11 pb u odnosu na prošlu godinu.