#hzz
Nezaposlenost u Hrvatskoj na najnižoj razini od početka pandemije
Stopa nezaposlenosti u EU, eurozoni i Hrvatskoj spustila se u studenome na najnižu razinu od ožujka 2020. godine i početka pandemije covida 19, pokazuje izvješće Eurostata objavljeno u ponedjeljak.
Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u studenome je pala za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodni mjesec, na 6,5 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U eurozoni je kliznula za 0,1 postotni bod, na 7,2 posto.
U oba je područja tako kliznula na najnižu razinu od ožujka 2020. kada se covid 19 počeo širiti svijetom.
Prema procjenama Eurostata, ukupno je u EU u studenome bez posla bilo 13,984 milijuna građana, od čega 11,829 milijuna u eurozoni.
U odnosu na listopad njihov je broj u EU pao za 247 tisuća, te za 222 tisuće u eurozoni. U usporedbi sa studenim godine ranije, broj nezaposlenih manji je za 1,659 milijuna u EU i za 1,411 milijuna u eurozoni.
Hrvatska uz bok Finskoj i Latviji
Španjolska i Grčka i u studenome su jedine među zemljama EU-a bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, od 14,1 i 13,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom pala na 7,1 posto, s revidiranih 7,3 posto u listopadu. Prijašnja procjena za listopad pokazivala je stopu nezaposlenosti od sedam posto.
To je njezina najniža razina od početka širenja koronavirusne zaraze u ožujku 2020. godine, kada je iznosila 6,5 posto. U pretpandemijskoj veljači iznosila je 5,9 posto.
Hrvatska je tako u društvu Finske i Latvije, čije su stope nezaposlenosti u studenome iznosile 7,2 i 7,3 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u studenome, prema Eurostatovim podacima, bilo 127 tisuća građana, četiri tisuće manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na studeni 2020. njihov je broj smanjen za 26 tisuća.
Najnižu stopu nezaposlenosti i u studenome je bilježila Češka, od 2,2 posto. U skupini s najnižim stopama ponovno su i Nizozemska, s 2,7 posto, te Poljska i Njemačka sa stopama nezaposlenosti od tri odnosno 3,2 posto.
Daljnji pad nezaposlenost mladih
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u EU smanjena je u studenome lani za 0,2 postotna boda, na 15,4 posto, pokazalo je izvješće.
U eurozoni je također pala, za 0,3 postotna boda u odnosu na mjesec ranije, kliznuvši na 15,5 posto.
Usporedbe radi, u studenome preklani iznosila je 17,7 posto u EU, te 18 posto u eurozoni.
Bez posla je u EU u studenome prošle godine bilo 2,842 milijuna mladih, od čega 2,313 milijuna u eurozoni.
U usporedbi s listopadom broj nezaposlenih mladih smanjio se u EU za 34 tisuće i za 37 tisuća u u eurozoni.
U usporedbi, pak, sa studenim pandemijske 2020. u EU je pao za 225 tisuća a u eurozoni za 188 tisuća.
Najlošije u Španjolskoj i Grčkoj
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u studenome imale Grčka i Španjolska, od 39,1 i 29,2 posto.
Blizu je i Italija, s 28 posto, pokazalo je izvješće.
Najnižu stopu nezaposlenosti mladih ima Nizozemska, od 6,1 posto. Slijede Njemačka i Češka sa stopama od 6,4 i 6,5 posto.
Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U razdoblju od srpnja do rujna stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila je prema revidiranim Eurostatovim podacima 20,5 posto, uz revidiranih 29 tisuća mladih bez posla.
Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati ni Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija.
Izdvojeno
-
Na blagdan svete Lucije učenici Osnovne škole Voštarnica, u pratnji ravnateljice Irene Dukić i učiteljica edukacijskih rehabilitatorica, posjetili su zadarsku gradsku upravu.
-
Dođite u Glazbenu zbirku Gradske knjižnice Zadar u ponedjeljak 16. prosinca na Božićni kviz!
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom u ponedjeljak, 16. prosinca zbog radova prema sljedećem rasporedu
-
Veliku nagradu 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma, koji je pod nazivom "Dijalozi/Monolozi" otvoren u nedjelju u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, osvojio je projekt "Rekonstrukcija Vitića: palimpsest tumačenja izvornosti" skupine autora.
Reci što misliš!