Iz Hrvatske udruge banaka nedavno su najavili smanjenje broja bankomata za čak 50 posto, odnosno moguće drastično rezanje bankomatske mreže, pogotovo u ruralnim područjima, zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. ativne elektrokemijske zaštite.

Međutim, nameće se pitanje, ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima kojih je "jako puno" i slično.

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade? Građanima bi se negdje morao osigurati put slobodan od ikakvih naknada do njihovog novca, jer u suprotnom, ako ih se tereti u svakom od tih kanala, to postaje poput nameta, svojevrsnog bankarskog poreza kojim terete tuđu gotovinu, piše Novi list.

Banke su, naime, u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata.

Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu.

O mogućem ukidanju naknade, od onih koji je naplaćuju, ni slova. Situacija je, što se tiče tih kanala i naknada, općenito dosta šarolika: sve više podizanje gotovine postaje dio većeg paketa, poslovne politike, umjesto otvoren i prohodan kanal…

Neke banke "besplatnu" gotovinu vežu uz pakete usluga (koji opet nisu besplatni), a neke su se pobrinule da njihovi klijenti keš besplatno podižu i na bankomatima drugih banaka ili nekim dodatnim kanalima.

Na upit ima li smisla da se naplaćuje naknada na šalteru, a smanjuje broj bankomata, te je li uopće legitimno na taj način "oporezivati" nečiji novac, iz HNB-a odgovaraju:

"Hrvatska narodna banka pažljivo prati situaciju, a budući da se za sada radi samo o najavi HUB-a, ipak bismo pričekali daljnji razvoj situacije po tom pitanju."

U HUB-u vele da su naknade za usluge poslovna odluka svake pojedine banke i ovise o tržišnim okolnostima, te zakonskom i regulatornom okviru.

Napominju i da se zakonska obveza uvođenja elektrokemijske zaštite odnosi na eksterne bankomate, što znači da će svi bankomati u poslovnicama banaka (interni bankomati) u jednakoj ili većoj količini zasigurno i dalje biti na raspolaganju klijentima za podizanje gotovine.