Udruga „Hrvatskih krških pašnjaka“ organizira Mediteranski simpozij kojim želi omogućiti održive uvjete gospodarenja iz Europske unije u Hrvatskoj, jer smatraju su ih neki lobiji, a najviše šumarski, istisnuli s pašnjaka koji su njima egzistencijalno važni.

Simpozij je najavljen za 22. listopada u Obrovcu, pod naslovom „Uloga i važnost krških pašnjaka u razvoju ekstenzivnog stočarstva na hrvatskom kršu“ i organizira se u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Sveučilištem u Zadru, Europskim udruženjem za stočarstvo (EAAP) i Međunarodnim centrom za visoke studije Mediterana (CIHEAM), priopćeno je u petak iz Udruge.

Simpozij je prilika da poljoprivredni proizvođači na hrvatskom kršu izravno kontaktiraju europske i domaće stručnjake mediteranske poljoprivrede o problemima koji ih tište u svakodnevnom radu, o održivom gospodarenju na krškim pašnjacima, o zakonima i mjerama, a bit će iznesena i izviješća županijskih predstavnika udruge o stanju pašnjačkih resursa i stočarskoj proizvodnji, kazao je predsjednik Organizacijskog odbora simpozija, redoviti profesor na Sveučilištu u Zadru Jozo Rogošić.

Pored stručnjaka iz toga područja, na skupu je predviđeno sudjelovanje povjerenika Europske komisije za poljoprivredu Janusza Wojciechowskog i hrvatske ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

Također, predviđena je izložba autohtonih poljoprivrednih proizvoda s hrvatskog krša, te okrugli stol na kojem će biti iznesena zaključna razmatranja skupa.

Predsjednik Udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivan Tešija izrazio je uvjerenje da će skup biti koristan za više od 200 sudionika, na koliko je zbog epidemijskih mjera ograničen broj, u razmjeni stručnih dostignuća s predavačima na skupu.

Rogošić ocjenjuje da će simpozij pridonijeti stvaranju nacionalnih strateških planova i programa koji se tiču očuvanja i održivog iskorištavanje prirodnih pašnjačkih resursa na hrvatskom kršu, kao i njegovom odgovornom upravljanju i gospodarenju.

Simpozij ima specifičnu važnost za našu zemlju, jer je to prvi međunarodni događaj u poljoprivredi krša koji se organizira uz izravno sudjelovanje naših poljoprivrednih proizvođača, ističe Rogošić.

Pod izgovorima da je držanje stoke štetno za šumske površine, dostupne površine za ispašu su jako smanjene.

Primjerice na prostoru osam hrvatskih županija - Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj,  Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj - koji predstavlja 44 posto teritorija Hrvatske, 83,56 posto površina zauzimaju prirodni pašnjaci, a u nacionalnom sustavu identifikacije zemljišnih parcela (ARKOD) kraški pašnjaci zastupljeni su sa svega 6,23 posto površine, dodao je.

Na prostru na kojem u prošlom stoljeću uzgajano 1.105.000 ovaca, a 1991. svega trećina, 417.000 ovaca, tvrdi se da stoka nanosi više štete  šumskom pokrovu neg što daje koristi. To je potpuno neprihvatljivo, kaže Rogošić i ističe  da je opterećenost krških pašnjaka u Hrvatskoj 10 puta manja od mediteranskog prosjeka.

Rogošić napominje da se pri tome zanemaruju pozitivni učinci uzgoja stoke na kršu. To su prije svega proizvodnja zdrave hrane, njezin plasman u domaći turizam, očuvanje ruralnih prostora, demografski razlozi i smanjenje opasnosti od požara.

Treba zakonski urediti mjere kontrolirane ispaše koja će zadovoljiti sve pozitivne strane toga posla i mi smo spremni u tome pomoći, zaključio je Rogošić.