Biznis

sastanak dionika projekta

PRIZEFISH za dodatnu vrijednost jadranskih ribljih proizvoda

PRIZEFISH za dodatnu vrijednost jadranskih ribljih proizvoda

Zadarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj održao je 2. lipnja u prostorijama INOVAcije, Centra za kreativne industrije u Zadru sastanak na temu “ Promicanje važnosti procesa ekološkog označavanja s ciljem promocije oznake s dodanom vrijednosti“.

Zadarska županija, sudjeluje u provedbi projekta PRIZEFISH - Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”, čija je provedba započela 1.siječnja 2019. godine i završava 31. prosinca 2021. godine.

Tijekom dvije godine provedbe projekta kroz zajedničku suradnju hrvatskih i talijanskih partnera,  javnih vlasti i institucija, istraživačkih instituta, obrazovnih institucija, malih i srednjih poduzetnika, organizacija proizvođača te nevladinih organizacija održavani su sastanci, radionice i treninzi s predstavnicima ribarskog sektora. Svrha sastanaka, radionica i treninga bila je prikupljanje informacija i podataka o trenutnom stanju ribarskog sektora te širenje znanja o provedenim aktivnostima, inovativnim tehnologijama i postupcima koji doprinose dodanoj vrijednosti jadranskih ribljih proizvoda. 

Sastanak na temu promicanja važnosti procesa ekološkog označavanja s ciljem promocije oznake s dodanom vrijednosti privukao je velik broj sudionika. Sastanak je bio interaktivan uključujući mišljenja, stavove i pitanja sudionika.

Uvodne napomene o projektu PRIZEFISH, osnovnu ideju i viziju projekta, glavne ciljeve i važnost sudjelovanja u projektu PRIZEFISH za Zadarsku županiju iznio je pročelnik UO za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj gdin. Daniel Segarić. 

Gdin. Ivan Matijašević, MBA iz organizacije proizvođača Omega3 u svojoj je prezentaciji “Stvaranje dodane vrijednosti proizvoda kroz pilotiranje inovativnih tehnologija” pokazao kako je pilotiranje inovativnih tehnologija kroz selekcionirani izlov, maksimiziranje iskoristivosti ulovljenih resursa približio ribo-prerađivački sektor certificiranju i ekološkim oznakama. Glavna prepreka ekološkom certificiranju  i postojećim certifikatima je stanje stocka i u tom pogledu ostaje istražiti ostale, uglavnom prirodne utjecaje na populacije lovnih vrsta- istaknuo je.

„Uz povećanu svijest potrošača o važnosti očuvanja prirodnih resursa, brige za okoliš i prava radnika, mijenjaju se i navike te se sve veći broj okreće prema proizvodima koji imaju oznaku eko certifikata koja garantira da su proizvodi iz održive proizvodnje. Ribari kao primarni proizvođači kojima je to osnovni prihod, u skladu sa očuvanjem društvene i gospodarske održivosti, trebaju pronaći interes i mogućnost za dobivanje takve oznake kojom dokazuju da obavljaju odgovoran ribolov, te da osiguravaju sljedivost, sigurnost i kvalitetu proizvoda do krajnjeg potrošača.  Ukoliko se dodavanjem vrijednosti proizvodima ribarstva kroz eko certificiranje omogući ribarima kompenzacija za smanjenje prihoda i dugoročno osigura rast produktivnosti i pristojan standard, to bi mogao biti motiv za ulazak u postupak i odgovor na nove zahtjeve tržišta“ - istaknula je gđa. Valentina Andrić iz Ministarstva poljoprivrede kroz svoje izlaganje “Ribari – motivi za eko certificiranje proizvoda”

O važnosti ekološkog označavanja i certificiranju s posebnim naglaskom na održivo i odgovorno ribarenje govorio je g. Giuseppe Scarcella, doktor znanosti iz Instituta morskih znanosti iz Italije koji ističe: „Poboljšanje stanja jadranskih resursa može se ostvariti i kroz prikladniju "tržišnu disciplinu" u tom sektoru i pri tome doprinijeti prijelazu na odgovoran ribolov i održivu upotrebu resursa, kroz  certificiranje i ekološko označavanje ribljih proizvoda. Ova praksa može djelovati kao pokretačka snaga za bolje upravljanje i veću svijest potrošača.“

Giulia Sandalli je u svom izlaganja govorila o temi razvoja regionalne sheme certificiranja za riblje proizvode Jadranskog mora i predstavila ARMF kao mogući oblik certificiranja proizvoda. Predloženi su standardi koji se temelje na ekološkom, ekonomskom i socijalnom aspektu te proceduralni okvir kojima je definiran postupak certificiranja za ARMF-a.

Dr. Igor Isajlović sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita dao je kratki osvrt na glavne tipove ribarstva i stanje ciljanih stokova koji su odabrani za certificiranje u okviru PRIZEFISH projekta, pojasnio zašto su odabrani ovi tipovi ribolova i vrste te naglasio veliki trud u suradnji državnih institucija, ribolovnog sektora i znanstvenika s ciljem poboljšanja održivog ribolova.

 


Reci što misliš!