Hrvatska bi već 1. siječnja 2023. godine mogla uvesti euro, a kako bi se to sve moglo organizirati, potrebno je provesti Nacionalni plan zamjene.

"Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom", rekao je premijer na sjednici Savjeta za euro. Plan predviđa sve korake i prijelazno razdoblje kada će se sve cijene morati isticati u obje valute, a Vlada će predložiti i poseban zakon o konverziji kredita.

Samo uvođenje eura uglavnom se doživljava kao pozitivna stvar, no i među političarima i među ekonomistima ima različitih mišljenja. I dok recimo Velimir Šonje, kako je rekao u RTL Direktu, euro doživljava kao priliku, te kaže da mu kuna neće nedostajati, ipak ističe: "Plaće će porasti ako budemo produktivniji i ako naše gospodarstvo bude raslo, euro nije čarobni štapić koji će to donijeti. Euro je prilika, ali kao u nogometu tu priliku treba iskoristiti."  

Drugi ugledni ekonomist, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dr.sc. Ljubo Jurčić ima, pak, nešto drugačije mišljenje. 

"Mijenja se nominalno samo valuta. Umjesto kune, euro. A u stvari mi imamo euro od samog uvođenja kune. Kod uvođenja kune fiksirali smo njen tečaj vrlo visoko, odnosno eura vrlo nisko. Takav tečaj je pojeftinio uvoznu robu, a poskupio domaću i učinilo domaću proizvodnju neisplativom. To je domaću industriju uništilo više nego oružana agresija na Hrvatsku. Nijedna Vlada nije ni pokušala ispraviti grešku niskog tečaja. Pored toga dozvoljena je devizna klauzula što je direktni udar na monetarni suverenitet. I kad je devizna klauzula proizvela ogromne probleme za ogroman broj građana, Vlada opet nije vidjela štetu devizne klauzule", rekao je i dodao:

"Zapravo, funkciju nacionalnog novca u Hrvatskoj obavlja strana valuta i to je bacilo Hrvatsku na dno EU. Prelaskom na euro, Hrvatska će ostati prikovana na tom dnu. Suvremene države su se razvile na razvoju industrije i razvoju nacionalne valute. Hrvatska politika niti je znala razviti industriju niti ikada prihvatila kunu kao nacionalnu valutu. Reforma potrebna za spas i razvoj Hrvatske za početak bi bila korištenje nacionalne valute kune, kao nacionalnog novca. Dakle - ništa se ne mijenja!", rekao je.

Priča o inflaciji je skretanje pažnje s bitnog problema

Priča o možebitnom povećavanju cijena, inflacijim je, kaže ovaj profesor, skretanje pažnje s bitnog problema a to je rast domaće proizvodnje, zaposlenosti, plaća i izvoza.

"Inflacijskog udara neće biti zbog uvođenja eura, možda zbog nečeg drugog", tvrdi. Dodao je i da će Hrvatska sve više gubiti na konkurentnosti i sve više će trebati pomoć, odnosno, prosit će od EU, jer Hrvatska nije dostigla nivo razvijenosti, niti ritam razvoja EU da bi joj uvođenje eura imalo pozitivne efekte. Kada smo ga pitali o konverziji kada su u pitanju krediti, dgovorio nam je kako će se oni pretvoriti u eurske po današnjem tečaju, plus minus 1%.

"Visoko školovani i oni uključeni u „europske „ i svjetske poslove, uvozni trgovci, oni koji trguju s novcima, dobro jer će biti dobitnici barem neko razdoblje. Ostali, većina, bit će gubitnici. Samo što će ta većina to kasno shvatiti".