turista ima, kruzera nema
Budućnost kružnih putovanja još je neizvjesna
U ovo vrijeme godine, naši obalni gradovi nalikuju košnicama kojima mile rojevi turista, a u lukama i oko njih guraju se grdosije od kruzera s kojih putnici naviru u obilazak, dodajući gužvama konačan začin za recept "grad pun do čepa". Jedna korona bila je dovoljna da sve promijeni
Dok danas turista ima, kruzera nema da ih tražite svijećom u pola bijela dana. Jednostavno je, privezala ih je korona još polovinom ožujka, a kad će ponovno zaploviti, tek se nagađa.
U zemlji mjesecima nema nijednog turista s kruzera, ono što je došlo je zaključno s ožujkom, i od tada nema nijednog takvog broda ni putnika.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o kružnim putovanjima stranih brodova u prvom polugodištu, u kojima se navodi da na našoj obali mjesecima nema kruzera jer su zbog pandemije bolesti COVID-19 uvedene mjere zabrane uplovljavanja brodova na međunarodnim kružnim putovanjima, navodi se da je to to izravno utjecalo na smanjenje broja stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama u ožujku i na njihov nedolazak u travnju, svibnju i lipnju 2020, piše Slobodna Dalmacija.
U razdoblju od siječnja do lipnja u hrvatske morske luke uplovilo
je šest stranih krstaša, koji su ostvarili 15 kružnih putovanja,
i to pet u siječnju, sedam u veljači i tri putovanja u ožujku.
Lani su u prvoj polovini godine u našim vodama bila 54 kruzera,
koji su ostvarili 272 putovanja. Na kruzerima koji su ove godine
bili u našim lukama bilo je 3737 putnika, i to ih je najviše,
2809, bilo u siječnju, a ukupno su ti kruzeri u Hrvatskoj bili 47
dana. U prvom prošlogodišnjem polugodištu na kruzerima je bilo
ukupno 409.238 putnika; ti su brodovi imali 554 dana putovanja, a
najviše putnika bilo je u lipnju, njih 162 tisuće.
Iz DZS-a navode da je, zbog pandemije, u razdoblju od siječnja do
lipnja ove godine ostvaren pad broja stranih brodova za kružna
putovanja u hrvatskim morskim lukama za 88,9 posto u odnosu na
isto razdoblje prošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine
strani brodovi za kružna putovanja ostvarili su pad broja
putovanja za 94,5 posto i broja dana boravka na hrvatskom Jadranu
za 91,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. Broj putnika na
tim brodovima u odnosu na isto razdoblje 2019. manji je za 99,1
posto.
Od 15 kružnih putovanja stranih brodova ove godine, 12 ih je bilo
na brodovima pod zastavom Malte, dok je najveći broj putnika,
njih 2690, pristigao brodovima pod zastavom Italije.
Glavnina tih ovogodišnjih putovanja kruzera, njih 73 posto, ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok su ostali bili u Istarskoj županiji.
Neki vjeruju da će se Venecija i Dubrovnik načekati do
repriziranja navala kruzera i putnika iz prijašnjih godina jer
kompanije u tom biznisu prolaze najveću krizu i nižu goleme
gubitke.
Samo je u prvom kvartalu ove godine "Carnival", najveća kruzerska
kompanija, imao više od četiri milijarde dolara gubitka zbog pada
prihoda "teškog" 85 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Carnival" se već zadužio za više od šest milijardi dolara i
najavio da će prodati četiri kruzera da bi pokrio minuse i
troškove stajanja brodova, koji premašuju 600 milijuna dolara
mjesečno.
Ni drugi kvartal toj i ostalim kompanijama iz kruzerskog biznisa
neće biti lakši. Neke kompanije najavile su da bi sredinom rujna
mogle ponovno organizirati putovanja, druge navode studeni za
pokretanje putovanja. No, sve je još neizvjesno, kao što je
neizvjesna i situacija s koronavirusom.
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Reci što misliš!