U prvoj polovici lipnja otok Vir je vodeća hrvatska turistička destinacija po ostvarenim turističkim noćenjima, dok je na drugom mjestu po turističkom prometu izraženom noćenjima za period od 1. siječnja do 15. lipnja ove godine.

Vodeća destinacija je nacionalni, gospodarski, prometni, ekonomski, tranzitni i politički centar Zagreb, u kojemu je tijekom prvih šest i pol turističkih mjeseci ostvareno 354.239 noćenja. Drugoplasirani Vir imao je u istom periodu 155.590 noćenja domaćih i stranih gostiju, treći Rovinj 151.028, četvrti Dubrovnik 132.679, peti Split 114.188 te šesta Opatija 102.017 noćenja. Ovih šest destinacija ujedno su i jedine koje su dosad premašile 100 tisuća noćenja, dok su se u trenutni turistički top 10 još smjestili sedmi Poreč (98.151), osmi Zadar (88.659), deveti Umag (80.584) i deseti Mali Lošinj (79.014 noćenja). Ove brojke iz sustava eVisitor u daljnjoj analizi i usporedbi s prošlogodišnjima, zapravo ukazuju na nešto bitnije.

Više od 350 tisuća noćenja, koliko je imao vodeći Zagreb, tek su 35,1 posto od lanjskih pokazatelja turističkog prometa u nacionalnoj prijestolnici (lani 1.010.544 noćenja), a sličnu statističku sudbinu dijeli i većina drugih destinacija: Rovinj je na 18,7 posto od lanjskih brojki, odnosno u katastrofalnom padu od 81,3 posto; Dubrovnik ima tek 10,3 posto od prošlogodišnjih brojki s gotovo 90 posto pada, Split 17,5 posto, Opatija 25,8 posto, Poreč 13,3 posto, Zadar 21,3 posto, Umag 17,5 posto i Mali Lošinj 25 posto. U top 25 turističkih destinacija u Hrvatskoj ovakav skromni udjel u prošlogodišnjem turističkom prometu uspjele su izbjeći samo neke destinacije, uglavnom oslonjene na vikendaški turizam i činjenicu kako domaći i strani gosti na tim destinacijama posjeduju kuće za odmor, pa se otok Vir ponovno našao na vrhu u ovoj kategoriji. S 155.590 ostvarenih noćenja u dosadašnjem dijelu turističke godine Vir ima značajno visokih 96,1 posto udjela od lanjskog prometa (prošle godine 161.963 noćenja), odnosno mali pad od 3,9 posto, što je rijedak izuzetak u dosadašnjoj krvnoj slici hrvatskog turizma obilježenog koronavirusom u predsezoni.

Razmjerno visoki udjel među top 25 destinacija još ima Dobrinj (62,7 posto), dok su sljedeći najbliži pratitelji ispod 50 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa u noćenjima: Pag 49,3 posto, Malinska-Dubašnica 45,9 posto i Rijeka 45,8 posto.

Skromne su i brojke hrvatskog turizma kada govorimo o noćenjima u prosjeku na destinaciji, jer se uslijed krize uzrokovane koronavirusom predsezona nije ostvarila, a prava sezona još nije ni počela. Tako po noćenjima vodeći Zagreb, iako prije svega takozvana city break i tranzitna destinacija, statistički s 354.239 noćenja i 153.957 turističkih dolazaka ima svega 2,30 noćenja u prosjeku. Rovinj kao izrazito turistička destinacija ima vrlo skromnih 3,55 noćenja u prosjeku, Dubrovnik još manje (2,55), a Split je također skroman (3,27), iako je za nijansu čak i bolji od lanjskih pokazatelja (2,54) u ovoj statističkoj kategoriji turističkog prometa. Vir je kao obiteljska destinacija, a pogotovo zbog činjenice kako su brojni turisti u ožujku značajno produžili boravak na otoku jer su se našli uslijed korona krize, ponovno dominantan s brojkama: 155.590 noćenja i 8.967 turističkih dolazaka (opet dobrih 75,5 posto od lanjskih brojki) daju vrlo visokih 17,4 noćenja u prosjeku, što je značajno bolje ili duže od prošle godine (13,6).

Kada je riječ o turističkim dolascima, podaci su na razini Hrvatske također izrazito slabiji od lanjskih, pa zapravo odgovaraju slici i analizi ostvarenih noćenja. Najviše ih je ostvario Zagreb (153.957), potom slijede Dubrovnik (58.802), Rovinj (42.448), Opatija (40.084) i Split (34.823) kao pet najuspješnijih. 

Jasno je kako su hotelijeri, vlasnici kampova, marina, apartmana, ali i sve destinacije, kao i cijeli turistički sektor sa svim turističkim i turizmu okrenutim djelatnostima, apsolutni gubitnici u već izgubljenom turističkom prometu u predsezoni. Problem međutim ostaje aktualan i za ljetnu turističku sezonu za koju nitko ne zna kakva će biti, niti kako će se dalje odvijati. Prva polovica lipnja sa sramežljivim otvaranjem granica i turističkog života donijela je praktički iste statističke podatke, odnosno mizeran udjel turističkog prometa u odnosu na lanjski u isto vrijeme – od najmanje 15 (Nin) do najviše 59 posto (Dobrinj) među top 25 destinacija – ali ponovno s izuzetkom otoka Vira koji je od 1. do 15. lipnja imao 91,5 posto lanjskih brojki. 

Vir je s 68.406 noćenja turista zato daleko najbolji u ovom trenutku u Hrvatskoj, jer drugi Rovinj ima 51.248, treći Mali Lošinj 37.036, četvrti Medulin 35.468 i peti Krk 30.210 noćenja.

Deseta hrvatska destinacija u lipnju, Vrsar s 22.751 noćenja, tako ima tri puta manje noćenja od otoka Vira, dok je Baška na 25. mjestu ostvarila svega 13.423 noćenja s padom većim od 80 posto. Unutarnja analiza turističkog prometa na Viru za ovaj period lipnja otkriva da su domaći gosti (41.026 noćenja) s 8,78 rasta te Slovenci (11.488 noćenja) s rastom od 14,7 posto u odnosu na lanjske podatke, napravili najveći posao, a značajne brojke imali su i Nijemci (7.371 noćenja) uz pad od 36,6 posto.

Hrvati su tijekom dva tjedna u lipnju u ukupnom turističkom prometu u noćenjima sudjelovali s više od 64 posto, ali treba naglasiti kako je i 36 posto noćenja stranaca iznimno velika brojka s obzirom na okolnosti. Tako je u komercijalnom smještaju ostvareno 4.561 noćenja, što je gotovo tri puta manje od lanjskih podataka za prvu polovicu lipnja, ali je pristojna brojka s obzirom da neke destinacije gotovo da nisu imale turistički promet vrijedan spomena. Na Viru su najveći promet napravili domaći gosti, a ta ga je činjenica zapravo gurnula na sam vrh turističkih destinacija u Hrvatskoj koje, gledano u nacionalnom prosjeku, u ovom trenutku najviše žive od stranih gostiju (70 posto prometa), u prvom redu Nijemaca, Slovenaca, Austrijanaca i Čeha.  

U LIPNJU SU VIR, ZADAR, NIN I PAG U TOP 25 

Vir je najbolji u dosadašnjem dijelu lipnja u cijeloj Hrvatskoj s 68.406 noćenja (lani 74.737, pad 8,5 posto), a u top 25 destinacija po turističkom prometu izraženom noćenjima iz Zadarske županije ugurali su se još: Zadar (17. mjesto) s 18.400 noćenja (lani 99.564, pad 81,5 posto), Pag (21. mjesto) s 16.117 noćenja (lani 37.503, pad 57 posto) i Nin (24. mjesto) s 13.732 noćenja (lani 68.531, pad 80,4 posto). 

U turističkom prometu izraženom noćenjima otok Vir je od početka godine do polovice lipnja sudjelovao s 155.590 noćenja (2. mjesto u Hrvatskoj) s padom od 3,9 posto (lani 161.963), Zadar je imao 88.659 noćenja (8. mjesto) s padom od 78,7 posto (lani 416.212 noćenja), a Pag 34.074 noćenja (23. mjesto) s padom od 50,7 posto (lani 69.172 noćenja).