U koronakrizi dosad je u Hrvatskoj bez posla ostalo oko 50.000 ljudi. No udar krize koju je izazvala pandemija koronavirusa na tržište rada u turizmu i ugostiteljstvu možda je još i jači od utjecaja na tržište rada u cjelini.

Sezonsko zapošljavanje je krahiralo, brojke govore sve

Proizlazi to iz novih podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), prema kojima je sezonsko zapošljavanje u ovoj godini, moglo bi se reći, gotovo krahiralo. Naime, dok su hrvatski poslodavci u prvih pet mjeseci prošle godine preko burze rada tražili 115.445 radnika, u istom ovogodišnjem razdoblju tražili su 70.184 radnika ili gotovo 40 posto manje.

Sličnu dinamika pada bilježi i sezonsko zapošljavanje: dok su poslodavci u prvih pet mjeseci prošle godine preko burze rada tražili 24.052 radnika, od siječnja do kraja svibnja ove godine tražili su 13.892 sezonca ili čak 42 posto manje.

Slaba potražnja za sezonskim radnicima

Podaci HZZ-a otkrivaju i da je u ovoj godini pad potražnje za sezonskim radom zabilježen kod svih vodećih sezonskih zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu. Tako su poslodavci u prvih pet ovogodišnjih mjeseci tražili 4094 konobara, dok su ih u istom lanjskom razdoblju tražili 6608. Broj traženih sezonaca za rad na recepciji u prvih je pet mjeseci ove godine iznosio samo 619, a u istom lanjskom razdoblju zaposleno je 1012 recepcionara.

Turističkih je animatora u prvih pet mjeseci 2020. godine zaposleno samo 246, dok ih je lani u istom razdoblju angažirano 453. Primjetan je i velik pad potražnje za čistačicama: u prvih pet mjeseci ove godine zaposleno ih je samo 3692, a u istom lanjskom razdoblju 6049. 

Najviše sezonaca traže u Istri i Dalmaciji

Najviše je sezonaca, ističu u HZZ-u, u prvih pet mjeseci ove godine traženo u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Pritom valja naglasiti kako je Hrvatska na proljeće imala mjesec i pol karantene, kada je gospodarska aktivnost bila svedena na minimum. Također, treba reći i da nedostaju podaci za lipanj, u kojem bi sezonsko zapošljavanje, nastave li se dobri trendovi u borbi s koronavirusom, moglo biti nešto bolje. Neizvjesnost je ipak i dalje prisutna, o čemu dovoljno govore i podaci koje smo dobili s terena. 

Tvrtkama su prioritet stalno zaposleni, sezonci ako bude potrebe

"S obzirom na razmjere gospodarske krize izazvane koronavirusom i golemih šteta nanesenih osobito turizmu, a procjene idu i do 80 posto, zasad je teško nešto određenije reći. Rezervacije za srpanj, kolovoz i rujan ohrabruju, ali sve ovisi o epidemiološkim situacijama u zemljama koje su naša glavna emitivna tržišta, režimu prelaska granica, oporavku aviokompanija i slično", odgovorili su iz Adris grupe, u čijem je sastavu Maistra, na naš upit o sezonskom zapošljavanju u ovoj godini. 

Dodali su kako su krajem svibnja otvorili sve svoje kampove u Istri, kao i da nastavljaju postupno otvarati hotele i turistička naselja. Trenutno su, ističu, u Rovinju otvoreni hoteli Eden i Grand Park Hotel Rovinj, uz Adriatic koji je radio i tijekom pandemije koronavirusa. 

"Što se tiče naših zaposlenika, organizirali smo poslovanje primjereno novonastalim okolnostima i nismo otpuštali zaposlenike iako poslovnih aktivnosti gotovo i nije bilo. Postupnim otvaranjem objekata na radna mjesta vraćaju se svi zaposlenici koji su trenutno u radnom odnosu, a nastavkom ovog pozitivnog trenda vjerujemo da će se uskoro stvoriti preduvjeti za zapošljavanje i naših dugogodišnjih sezonaca. Koliko ćemo sezonskih radnika trebati, zasad je teško reći. Plaće će ostati na razini prošlogodišnjih", poručuju iz Adris grupe. 

Ugostitelji strahuju od onog što donosi jesen

Podatke o zapošljavanju sezonaca pokušali smo dobiti i u porečkom Valamaru, opatijskoj Liburniji, crikveničkom Jadranu i Sunčanom Hvaru, no nisu odgovorili na naš upit. Ipak, uvidom u njihove internetske stranice može se zaključiti kako i te tvrtke traže sezonske radnike, premda vjerojatno u znatno manjem broju nego lani. 

I ugostitelji kažu da je njihova potražnja za radnom snagom u ovoj godini slaba. Mnogi su jedva preživjeli lockdown pa sa zebnjom iščekuju sezonu i strahuju što će im 2020. godina u cjelini donijeti.

"Meni je u restoranima u ovom trenutku promet 55 posto manji nego što je bio lani u ovo doba. Od četiri objekta koja imam, jedan sam morao zatvoriti. Izostali su eventi, vjenčanja, krizme, krstitke...", upozorava za Index Marin Medak, vlasnik zagrebačkog restorana RougeMarin i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

Otkaze, ističe, ne namjerava dijeliti. Štoviše, zbog festivala će čak i povećavati broj zaposlenih. No zbog smanjenog obujma poslovanja i manjih prihoda morao je smanjiti plaće zaposlenima pa su one do 6000 kuna smanjene 10 posto, a plaće iznad 6000 kuna manje su 20 posto.