Zaključavanje gospodarstva zbog pandemije koronavirusa hrvatsku je ekonomiju pogodilo teže nego većinu drugih u EU. Kako pokazuju novi podaci Eurostata, Hrvatska je u travnju spadala među članice EU s najvećim padom prometa u maloprodaji.

Podaci eurostatističara pokazuju da je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u travnju realno bio čak 24 posto manji nego u istom lanjskom mjesecu. Veći pad prometa u maloprodaji u EU imale su jedino Francuska (31,1%), Španjolska (29,8%), Malta (24,8%) i Luksemburg (24,7%). Podaci za Italiju, članicu EU koju je pandemija koronavirusa najteže pogodila, nisu objavljeni.

Koronakriza najmanje pogodila trgovine u skandinavskim zemljama

S druge strane, susjedna Slovenija imala je nešto manji pad prometa u trgovinama od Hrvatske, 22,6%, dok se promet u trgovinama u Mađarskoj u istom razdoblju smanjio 10,2%. Pad prometa u trgovinama u Njemačkoj bio je nešto veći od šest posto, dok je promet u trgovini na malo, kako pokazuju podaci Eurostata, najmanje potonuo u skandinavskim članicama - Finskoj, Danskoj i Švedskoj. Na razini EU u cjelini promet u maloprodaji u travnju je bio 18 posto manji nego u travnju prošle godine.

Hrvatski je trgovački sektor, može se reći, platio vrlo visoku cijenu lockdowna. Na pad prometa u trgovinama utjecalo je ne samo to što je velik broj trgovina u travnju bio zatvoren nego i izostanak početka turističke predsezone, kao i uvođenje propusnica bez kojih se nije moglo slobodno kretati po zemlji. Svoj doprinos padu potrošnje dala je i erozija životnog standarda, budući da je u dijelu tvrtki već počelo smanjivanje plaća zaposlenima, a krenuli su i otkazi, kao i strah koji se uvukao među potrošače. 

Propusnice za kretanje smanjile promet u velikim šoping centrima, mali dućani profitirali

"Dok su na snazi bile propusnice, kojima je ograničeno kretanje stanovništva, mnogi ljudi iz manjih mjesta nisu ni mogli doći do trgovačkih centara koji su, u pravilu, smješteni u većim gradovima. Zato je u njima i zabilježen velik pad prometa u travnju. S druge strane, manji seoski dućani imali su iz istih razloga čak i rast prometa. Na Jadranu se svakako osjetio i izostanak turista", kaže za Index Drago Munjiza, glavni izvršni direktor Lonije. 

Dodaje kako Lonia u travnju nije imala pad prometa, ali spomenuti obrazac rasta prometa u manjim trgovinama i pada u većim prodajnim objektima osjetio se i u njihovu poslovanju. Nakon ublažavanja mjera, ističe Munjiza, stanje trgovina se koliko-toliko normaliziralo, no to će pokazati tek podaci za svibanj. 

Zbog lockdowna ljudi kupovali samo kruh, mlijeko i lijekove

"Ovako velik pad prometa u trgovini na malo, kakav smo imali u travnju, ponajprije je posljedica lockdowna i izostanka turističke sezone, a snažno je pao i indeks povjerenja potrošača pa su ljudi kupovali samo ono najosnovnije", ocjenjuje za Index Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena. 

Drugim riječima, ljudi su kupovine u travnju sveli na, kako se to popularno kaže, "kruh i mlijeko". U pravilu, potrošači su kupovali samo ono što im je neophodno za preživljavanje - hranu, lijekove i higijenske potrepštine, dok je kupovina odjeće i obuće, kao i trajnih dobara, poput namještaja, tehnike i automobila, uglavnom izostala. Dijelom zato što ih nisu imali gdje ni kupiti, a dijelom zato što su, zbog neizvjesnosti, ljudi odgađali kupovinu. Oni koji su eventualno nešto i kupili od roba koje im nisu nužne za svakodnevni život uglavnom su to učinili putem interneta.  

I trgovci svjedoče da je koronakriza već dovela do promjene strukture potrošnje. 

"Više se kupuju namirnice za pokrivanje osnovnih životnih potreba, ponajprije hrana, dok se prodaja odjeće, obuće i tehnike smanjila", ističe Munjiza. 

U 2020. izgledan pad prometa u maloprodaji od 10 posto

Iako je "otključavanje" hrvatskoga gospodarstva potaklo i potrošnju građana, još ćemo dugo, čini se, čekati da se ona vrati na razine prije krize u koju nas je bacila epidemija koronavirusa. Razlozi su očekivani: smanjivanje raspoloživog dohotka potrošača zbog rezanja plaća i rasta nezaposlenosti, zatim oštar pad turističkog prometa i neizvjesnost koja se odražava na raspoloženje kupaca.  Stoga Živković Matijević zasad očekuje da ćemo u ovoj godini imati pad osobne potrošnje od 8,5 posto, dok bi pad prometa u maloprodaji mogao iznositi oko 10 posto. 

Ipak, napominje naša sugovornica, trendovi u maloprodaji u 2020. godini neće se moći opisivati crno-bijelom tehnikom. Naime, prodaja hrane, higijenskih potrepština i lijekova možda neće ni imati pad, dok bi nastradati mogla prodaja odjeće, obuće i trajnih dobara.

"Hrane, lijekova i higijenskih potrepština se zadnjih odričemo. Za razliku od njih, prvo se odričemo dobara koja bismo mogli smatrati svojevrsnim luksuzom", zaključuje Živković Matijević.