Čemu u stvari treba služiti Hrvatska turistička kartica i kome je uopće namijenjena?

Donedavno se odgovor na to pitanje činio jednostavnim, no proces pregovora između sindikata državnih i javnih službi te Vladina tima izrodio je nekoliko pitanja u vezi s jednim od najpromoviranijih projekata Ministarstva turizma.

Posebno nakon što je u srijedu ministar rada Josip Aladrović izašao pred javnost i rekao kako je sa sindikatima, umjesto isplate regresa putem tzv. CRO kartica, dogovorio da se on ipak isplaćuje u gotovini, na račun korisnika.

“Zauzeli smo stajalište da ćemo ipak regres od 1500 kuna isplatiti na račune građana”, rekao je, dodavši da sindikati nisu bili zadovoljni idejom CRO kartice.

Inicijatori

Način na koji se Kartica sada provukla kroz prijedlog kolektivnog ugovora za državne i javne službe priličan je odmak od ideje CRO kartice kako su je prije predstavljali njezini inicijatori. Naime, u javnosti se iznosilo kako je ona prije svega namijenjena privatnim poslodavcima i zaposlenicima, a inzistiralo se i na tumačenju kako isplata novca na turističku karticu nema nikakve veze s regresom.

Štoviše, cijela se ideja Hrvatske turističke kartice temeljila na mogućnosti da poslodavci, uz ostale neoporezive naknade u iznosu od 7500 kuna godišnje, među koje spada i regres, sada imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti još 2500 kuna također neoporezivo, ali ovaj put na posebnu karticu koja će se moći koristiti u ugostiteljskim i turističkim objektima u Hrvatskoj.

Razrada projekta

“Poslodavci, prije svega u privatnom sektoru, od siječnja sljedeće godine radnicima će moći u obliku posebnog vouchera uplatiti maksimalno 2500 kuna, namijenjenih za potrošnju isključivo unutar zemlje te u periodima izvan glavne sezone. Projekt je u razradi, u početnoj fazi ćemo se orijentirati na tvrtke iz privatnog sektora, ali uvjereni smo da će se zainteresirati i državna odnosno javna uprava”, govorio je prošle godine državni tajnik u Ministarstvu Frano Matušić. Interes za korištenje Hrvatske turističke kartice istražen je u suradnji s HUP-om na 400 privatnih poslodavaca, od kojih je zainteresiranost za turistički voucher pokazao svaki drugi, doduše u razdoblju prije pandemije.

“Cilj ovakvog prijedloga pregovaračkog odbora Vlade bio je dodatno potaknuti potrošnju u sektorima koji su najpogođeniji krizom, kao što su turistički i ugostiteljski sektor”, pojasnili su iz Ministarstva rada preusmjerenje kartice iz privatnoga u javni sektor. Iz Ministarstva turizma također su kratko odgovorili kako je prijedlog isplate regresa za državnu službu putem turističke kartice bio pokušaj da se potakne potrošnja u turizmu