Načelnik općine Vir Kristijan Kapović smatra da će Vir za otprilike 15 godina biti uz bok Biogradu, Vodicama, Novalji i Pagu, što se tiče infrastrukture i komunalne opremljenosti.

Prema njegovim riječima, tim kojemu je na čelu od 2003. godine već sada je uspio promijeniti percepciju o Viru kao mjestu kaosa.

Tvrdi da je općina Vir ostvarila najveći napredak u Hrvatskoj. U razgovoru objašnjava zašto imaju veliki porast stanovništva, tko se doseljava te razloge napretka ovog otoka. Vir je destinacija s najvećim turističkim rastom u Hrvatskoj i zauzima osmo mjesto.

Što se dogodilo u Viru u zadnjih 15 godina?

- Mi smo mjesto koje je najviše napredovalo, ali još nismo na razini destinacija koje želimo dostići. Bit ćemo zadovoljni ako u sljedećih 15 godina dosegnemo razinu komunalne opremljenosti Novalje, Paga, Biograda i Vodica. U tom razdoblju moramo riješiti sve svoje komunalne probleme, urediti javne površine i izvana dobiti ugodan vizualni pečat. Unazad dvadesetak godina općina Vir je u krupnu infrastrukturu: prometnice, vodovod i kanalizaciju uložila oko 300 milijuna kuna vlastitih sredstava.

Vir je bio simbol kaosa u prostoru. Zašto?

- Vir je bio simbol kaosa, ali nikad nije bio mjesto u kojem je vladao kaos. Većina utjecajnih ljudi tvrdila je i pisala da je na Viru kaos, iako nikad nije bila na Viru. Bilo je čak s pozicije moći izjava da je Vir najbolje srušiti. Desetljećima su otoci Vir, Pag, Čiovo i Rogoznica percipirani kao simboli bespravne gradnje. Teško je bilo dokazati da to nije tako. Percepcija je bila takva, jer je pojam bespravne gradnje u Hrvatskoj percipiran kao kaos u prostoru. Većina onih koji su pisali o kaosu na Viru, bespravnu gradnju percipirali su kao recimo Sirobuju i Neslanovac u Splitu, Kozari bok i Sesvete u Zagrebu te Plovaniju i Crvene kuće u Zadru.

Dakle, najgora arhitektonski riješena naselja u gradovima u kojima su živjeli ljudi koji su pisali o Viru kao primjeru kaosa u prostoru. Kada bi Vir usporedili s nekim od kvartova u gradovima gdje žive, onda bi se uvjerili da je u najmanju ruku po sredini ako ne i na razini srednje boljih kvartova u tim gradovima. Na Viru se nije događala socijalna gradnja. Istina je da su objekti bili bespravno izgrađeni i da nije osigurana komunalna infrastruktura, ali je s druge strane istina i to da su te kuće gradili ljudi koji su imali višak novca. Sve te kuće imale su projekt i nisu napravljene bez plana. Svi bespravno izgrađeni objekti mogli su dobiti sve priključke, što znači da je država na neki način poticala bespravnu gradnju.

Što ste napravili da je to sada drugačije?

- Riješili smo problem bespravne gradnje koja je u javnosti percipirana kao devastacija. Da bismo promijenili tu percepciju, morali smo prvo izgraditi infrastrukturu. Imali smo 10.000 bespravnih objekata, bez kanalizacijske i vodovodne mreže i bez asfaltiranih ulica. Velikim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu 2014. godine napravili smo priključak na vodu i kanalizaciju. Od 2015. do 2020. godine imamo situaciju da polovica ljudi izvan Vira više ne govori loše o Viru. Prije 15 godina na Viru je bilo manje od 200 iznajmljivača. Vir je imao 30.000 dolazaka i manje od 300.000 noćenja od čega su 90 posto bili domaći gosti. Danas imamo oko 160.000 dolazaka od čega je 120.000 stranaca iz 77 zemalja koji ostvare 2,65 milijuna noćenja. To je osmi rezultat u Hrvatskoj i daleko najbolji u Zadarskoj županiji. Oko 98 posto te aktivnosti ostvari se u privatnom smještaju. Sa 2500 smo narasli na 15.000 kreveta. Vir nije apartmaniziran jer 10.000 objekata ima 13.000 stanova. Novi objekti su na razini četiri zvjezdice i više.

Postoji li mogućnost gradnje većeg hotela na Viru?

- Ni općinska uprava ni tvrtka Vir turizam koja je osnovana 2007. godine neće dovoditi velika turistička naselja nego ćemo pokušati uljepšati našu ponudu. Cilj je u sljedeće tri godine imati hotel s pet zvjezdica za što smo osigurali lokaciju u središtu Vira, koji neće svojim kapacitetima vući Vir. To će i dalje raditi privatni iznajmljivači. Hotel će sa svojim sadržajima biti dnevni boravak Vira. Osim hotela, razvijamo projekt gradnje marina i autokampa također visoke kategorije.

Osim turizma, koja je još gospodarska aktivnost na Viru?

- Turizam je najveći magnet i to ne kao gospodarska grana nego kao fenomen. Zbog turizma su ljudi kupovali zemljišta i gradili objekte. Na Viru su razvijeni graditeljstvo, trgovina nekretninama i obrtništvo. Sve veće hrvatske trgovačke kuće su na Viru. Od devastiranog komunalnog sustava napravili smo novi koji stalno zapošljava 250 ljudi. Imamo još četiri javne tvrtke koje zapošljavaju još 250 ljudi.

Koji je razlog da imate porast broja stanovnika?

- Vir je 1991. godine imao 860 stanovnike. Tada je u Rijeci živjelo više Virana nego na Viru. Prije toga je u razdoblju od 30 godina izgubio oko 30 posto stanovnika. U ratno vrijeme u Vir se doselilo dosta ljudi s područja srednje Bosne, Posavine, Slavonije, Siska i Karlovca. Već 2001. godine Vir je imao oko 1600 stanovnika. Doseljavanje se nastavilo u još dva vala. U drugom valu smo imali doseljavanje mladih ljudi s obiteljima iz Zadra, Rijeke, Zagreba, Siska, okolice Karlovca čije je porijeklo s Vira te mladih ljudi koji imaju kuće na Viru i koji smatraju da im je tu bolja kvaliteta života. Treći val doseljavanja su umirovljenici koji imaju kuće na Viru. Osim iz Hrvatske, sve je više povratnika iz Austrije, Švicarske, Njemačke, a dolaze i stranci iz svih zemalja Srednje i Sjeverne Europe. Prema popisu iz 2011., Vir je imao 3032 stalna stanovnika. PU zadarska u 2019. na Viru evidentira 4780 stanovnika. Procjenjuje se da bi službeni popis 2021. mogli dočekati s više od 5000 stanovnika.

Ljeti se broj stanovnika značajno poveća. Kako ih servisirate?

- Kada smo moji kolege i ja preuzeli upravljanje općinom, odlučili smo staviti čovjeka na prvo mjesto. Ljeti na Viru boravi više od 50.000 ljudi. Zadnjih 15 godina vlasnici kuća dolaze gotovo svaki vikend. Da bi ih servisirali, morate imati komunalni ustroj na razini grada.

Često se tvrdi da imamo previše općina i gradova. Slažete li se s tom tvrdnjom?

- U Hrvatskoj je administrativni ustroj odličan. Često se tvrdi da imamo previše općina, ali njih je puno više po glavi stanovnika u Italiji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Ono što ove zemlje imaju, a nema Hrvatska, ovlasti su načelnika i gradonačelnika. Po svim pokazateljima sve općine u Hrvatskoj su opravdale svoje postojanje, uključujući i najsiromašnije općine na kninskom području. Sve što su naše općine napravile, napravile su u najcentraliziranijoj državi u Europi.

Izvor: J.Vrdoljak/Privredni.hr/Novac.hr