Vlasnici likvidiranih tvrtki morat će plaćati najam Hrvatskoj gospodarskoj komori za čuvanje dokumentacije. Propisano je to novim Zakonom o trgovačkim društvima još prošle godine, a ove je objavljen i cjenik usluga.

Tržište vas je konačno slomilo. Zatvorili ste tvrtku. I mislite da je vašim mukama došao kraj? Država kaže suprotno - dokumentaciju tvrtke koja više ne postoji dužni ste čuvati godinama.

"Sada umjesto Trgovačkog suda dokumentaciju društava koja se likvidiraju preuzima Hrvatska gospodarska komora. Zakon je na snazi već od sredine prošle godine i trebao bi se početi primjenjivati. Međutim, kao što je uvijek kod nas, pravila nisu dovedena do kraja", rekao je Šime Gusić iz Visoke škole za financijski menadžment.

Primjena zakona čekala je dovršetak Pravilnika kojim je propisan način naplate skladištenja dokumentacije, jer HGK je neće čuvati besplatno. Naplaćivat će mjesečno 25 kuna po metru.

Šest registratora zauzimaju otprilike pola metra dužnih prostora. Za čuvanje tolikog prostora HGK će naplaćivati 12,5 kuna mjesečno. To znači u periodu od 10 godina obveznog čuvanja dokumentacije vaše likvidirane tvrtke, morat ćete im platiti 1500 kuna.

Desetogodišnja tarifa odnosi se na dokumentaciju koju se mora čuvati trajno, poput obračuna plaća i godišnjih financijskih izviješća. Sva ostala dokumentacija čuvat će se 11 godina po istoj tarifi. Odluka je razljutila poduzetnike.

"Apsolutna budalaština. Hrvatska država mora kada kreće u neke procese pojasniti poduzetnicima kada osnivaju firmu koje obveze imaju na kraju. Ovo što se tiče poslovne dokumentacije 11 godina u digitalno doba glupo je uopće pričati o tome da netko mora čuvati dokumentaciju", rekao je Petar Lovrić, predsjednik Udruge poduzetnika poslodavaca.

Dokumentacija će se moći digitalizirati i u Komori.  Za svakih pola sata stručne i tehničke pomoći kod preuzimanja dokumentacije platit ćete 50 kuna. Arhivističko sređivanje gradiva po dužnom metru još 200 kuna, skeniranje formata A4 20 lipa, a izradu zapisa na DVD-u 40 kuna.

"Propisivati cijene takve kakve jesu za društva koja su brisana je, ja mislim, promašena stvar. Tko će to onda platiti? Ne vidim da će poduzetnici", rekao je Gusić.

"Ne samo novi namet. Ovo je štetno za poduzetničku klimu", kazao je Lovrić.

Da država ovime radi na štetu poduzetništva misle i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Hrvatska treba poticati poduzetništvo i takve zakonodavne okvire koji ne destimuliraju građane u poduzetničkim projektima. To je interes cijele države, stoga i očekujemo od nadležnih tijela da sve apsurde i suvišne birokratske odredbe uklanja s tržišta, a ne da ih stvara.

No, ni takva za poduzetnike loša mjera nije dovedena do kraja. Naime, HGK još ne može zaprimati dokumentaciju jer se još nisu pripremili za pohranu i čuvanje. Kada će biti spremni, odlučit će resorno Ministarstvo pravosuđa. Do tad ni poduzetnici ne znaju gdje s dokumentima.