Nakon što je ministar gospodarstva Darko Horvat na Božić najavio da će se ograničiti rad nedjeljom, a to je u subotu potvrdio i premijer Andrej Plenković, iz vodećih hrvatskih šoping-centara apeliraju da se to ne radi jer će - kažu za Jutarnji - šteta biti nesaglediva.

Denis Ćupić iz Uprave Westgatea, najvećeg trgovačkog centra u Europskoj uniji, i Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, koja je drugi najjači trgovac namještajem u Hrvatskoj s prihodom od 981,4 milijuna kuna u 2018. godini, poručuju: analize Vlade su netočne i naštetit će gospodarstvu.

Manji prihod

Tvrde da je prihod nedjeljom veći, a ne manji, kako pak tvrdi Vlada. Ljudi će, upozoravaju, više kupovati online iz drugih zemalja, što će smanjiti prihod državnog proračuna. Navode i da ne postoji austrijski model s djelomično radnim nedjeljama, nego da im je svaka neradna.

Ministar Horvat, podsjetimo, rekao je da će pred javnost izaći s “vrlo interesantnom analizom” koja bi rezultirala novim Zakonom o trgovinama nedjeljom i najavio da će njihov prijedlog ići u smjeru tzv. austrijskog modela, što znači da bi se određeni broj nedjelja radio, a određeni broj nedjelja bi bio neradni. Isto tako, poslodavci bi imali priliku i sami utjecati na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna. Najavio je da će Vlada i Ministarstvo gospodarstva nakon Nove godine predstaviti analizu prema kojoj će urediti rad nedjeljom u segmentu trgovine.

Da se doista ide u tom smjeru, potvrdio je i premijer Andrej Plenković, koji je za Jutarnji list rekao kako analiza Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva pokazuje da je prosječan promet u trgovinama nedjeljom niži za 41-52 posto od prometa ostvarenog u ostalim radnim danima u tjednu.

Površne analize

Tvrdi da su pronašli rješenje koje će radnicima osigurati da imaju priliku provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine te da žele osigurati da radnici za rad nedjeljom budu adekvatno plaćeni.

- Analize koje je iznijela Vlada vrlo su površne i očito uspoređuju generalni promet svih trgovina s prometom ostvarenim nedjeljom. Tu uključuju i brojke onih trgovina koje ne rade nedjeljom, a vjerojatno i veleprodajne transakcije u trgovinama koje se redovno odvijaju u razdoblju od ponedjeljka do petka - kaže Denis Ćupić iz Uprave Westgatea.

Tako da podatak o 41-52 posto nižem prometu nedjeljom koji su iznijela ministarstva financija i gospodarstva, prema Ćupićevu mišljenju, nije egzaktan.

- U usporedbi s prosjekom dnevnog prometa kroz tjedan od ponedjeljka do petka, subota nosi 45% veći promet, a nedjelja 33% veći promet u šoping-centrima i trgovinama velikih formata - pojašnjava.

Usporedbe radi, kaže Ćupić, Austrija upravo sada u agendi nove Vlade ide prema otvaranju trgovina nedjeljom, i to do 24 nedjelje na godinu, dok trenutno ne postoji austrijski model koji neki citiraju jer su trgovine nedjeljom zatvorene.

- Iz aspekta trgovine primjer Austrije je ilustrativan, naime posljednjih godina bilježi se rast online transakcija veći od 23% koje trgovci, iako imaju stacionarne trgovine u Austriji, isporučuju iz centrala što zbog nižeg PDV-a, što zbog posebnih poreznih olakšica. Isto tako, online promet nedjeljom raste iznad 60 posto, a u ostalim danima u tjednu bilježi rast manji od 30%. Činjenica da masa potrošnje odlazi u strane online trgovine izaziva odljev kupovne moći i potrošnje u strane ekonomije te smanjuje prihode državnog proračuna - kaže Ćupić.

Neke analize govore, nastavlja Ćupić, da bi iz Hrvatske kroz evaziju u strane online trgovine nedjeljom moglo otići oko 8% ukupnih prihoda koje država ostvari kroz PDV iz maloprodaje.

Evidentno je i da građani vikendom imaju više vremena pa obilaze i trgovine namještaja, keramike, sanitarija, bijele tehnike.

- Evidentno je iz primjera Poljske da je promet u toj vrsti trgovina zabranom rada nedjeljom pao više od 20% jer se smanjila mogućnost kupaca da dulje analiziraju ponudu - kaže Ćupić.

Tektonski udar

Trgovina je, dodaje, trenutno najopterećeniji sektor: od PDV-a, naknade za obnovljive izvore energije, komunalnih naknada, te bi se jedino uz iznimne kompenzacijske mjere, koje bi i državu i lokalne zajednice enormno koštale, mogao izbjeći tektonski udar.

Prvi zahtjev sigurno će biti smanjenje komunalnih naknada kao što je na primjer u hotelima, gdje je naknada ograničena na prihod, a ne na kvadraturu prostora i iznosi prosječno svega 20% one koju plaća trgovina za istu površinu. To bi dovelo do udara na lokalne proračune pa bi se gradovi s velikim trgovinama itekako trebali pitati o budućnosti takvih odluka. Drugi zahtjev bit će smanjenje PDV-a i naknade za obnovljive izvore.

- Uz sve to smanjit će se plaće jer će se smanjiti prometi - zaključuje Ćupić.

Mišljenje dijeli i predsjednik Uprave Emmezete, Slobodan Školnik, koji kaže da bi odluka o ukidanju rada nedjeljom imala negativne reperkusije.

- Ne može se pronaći ništa pozitivno u ukidanju rada nedjeljom. Kao prvo, došlo bi do sputavanja gospodarstva - kaže Školnik.

Dodaje da treba šire sagledati sliku kad se govori o radnicima. Kada bi se uveo šestodnevni radni tjedan, bez rada nedjeljom, djelatnici ne bi imali slobodan vikend.

- Zalažem se da radnici imaju radnu nedjelju, ali da imaju i slobodne vikende. Tada bi mogli kvalitetno provesti vrijeme s obitelji - kaže Školnik. Restrikcije smatra potpuno pogrešnima te jedino što treba uvesti su kontrole i inspekcije koje bi provjeravale je li sve u okvirima zakona.