Sunčano vrijeme u rujnu, uz vrhunski sportski event i manifestaciju Virsko ljeto, bili su ključni razlozi nikad boljih statističkih turističkih podataka iz prve polovice rujna.

Kada su se Jamin i Egon Ypraus penjali na postolja kao pobjednici utrka na nedavno održanom finalu Alpe Adria Jet Ski Toura na otoku Viru, bili su to njihovi jedini nastupi u ovogodišnjoj sezoni. Iako je par iz Estonije pokazao kako se relativnom lakoćom može nositi s najboljim europskim jet pilotima, njihov je jedini interes u sudjelovanju na Alpe Adria Touru bio sadržan u dobroj pripremi za druge svjetske utrke te trodnevnom ljetovanju na otoku okupanom suncem.

Sunčano vrijeme u rujnu, uz vrhunski sportski event i manifestaciju Virsko ljeto, bili su ključni razlozi nikad boljih statističkih turističkih podataka iz prve polovice rujna. 

Na Viru je u tom periodu ostvareno čak 177.858 turističkih noćenja, odnosno 11,3 posto više nego u lanjskoj prvoj polovici rujna (159.847). Na taj rast, naravno, nije utjecala malena estonska ekipa jet pilota – koji su uostalom i prošle godine bili jedini Estonci na otoku – već značajan rast noćenja Hrvata (15,8 posto više), Slovenaca (14,3 posto), Slovaka (13,7 posto) i Mađara (4,4 posto). Od turističkih tržišta koja se po ostvarenim noćenjima vrte oko devetog-desetog mjesta na Viru, ili ih ne ubrajamo u emitivna, rastom su dominirali Srbi (43 posto rasta), Talijani (40 posto), Nizozemci (31 posto), Belgijanci (128 posto), Australci (72 posto), Danci (55 posto), itd.

Taj je rast ukupno Viru donio 11,3 posto više noćenja, ali uz 6,9 posto manje turističkih dolazaka u prvoj polovici rujna. Izostali su, dakle, rujanski dolasci Slovenaca, Nijemaca, Mađara, Čeha, Poljaka i Austrijanaca, ali su zato značajno rasli dolasci Talijana (48 posto), Slovaka (29,2 posto), Srba (16 posto) i nešto manje Hrvata (2,2 posto). 

U komercijalnom smještaju ostvareno je 29.528 noćenja (16,6 posto od ukupnih noćenja); najviše Nijemci (8.250), Mađari (3.749) i Česi (3.554), dok su najveći rast u ovoj kategoriji praćenja turističkog prometa imali domaći gosti (29 posto) i Slovaci (15,6 posto).

Ukupan je rast noćenja komercijalnog smještaja za 15 dana rujna 4,4 posto. U nekomercijalnom smještaju ostvareno je 148.453 noćenja (udio 83,4 posto u svim noćenjima) s potpunom dominacijom i rastom Hrvata (113.739 noćenja uz rast 15,6 posto), ali i Slovenaca (rast 15,3 posto), Slovaka (10,8 posto), Mađara (7,9 posto) te Poljaka s manjim brojkama ostvarenih noćenja (57,9 posto rasta). Slovaci su u kategoriji dolazaka u nekomercijalnom smještaju imali čak 75,8 posto rasta, Česi 40 posto, Mađari 28,4 posto te Nijemci 13 posto. U strukturi rujanskih noćenja i dolazaka na otoku sudjelovali su turisti iz 32 europske i svjetske zemlje. 

DOSAD 2.340.323 TURISTIČKIH NOĆENJA

Nakon devet i pol turističkih mjeseci Vir ima razloga za zadovoljstvo: od 1. siječnja do 15. rujna ostvareno je 2.340.323 noćenja ili 2,7 posto više nego lanjske rekordne godine (2.279.505). Sa 152.407 turističkih dolazaka ostvarenih u istom periodu, otok je na prošlogodišnjoj razini ili za 0,86 posto slabiji nego 2018. godine. Tako je tijekom rekordnog srpnja, kolovoza i prve polovice rujna gotovo u potpunosti nadoknađen manji broj dolazaka iz prohladnog i kišnog svibnja i lipnja, koji se kretao od 2 do 4 posto manje nego lani. 

VELIKA ČETVORKA: SLOVENCI, NIJEMCI, MAĐARI I SLOVACI

Nešto više od polovice ukupnih noćenja od početka godine do polovice rujna ostvarili su Hrvati (1.237.323 ili 52,9 posto), dok su stranci – najviše Slovenci (274.671), Nijemci (213.007), Mađari (165.264) i Slovaci (115.353) – imali 1.103.000 turističkih noćenja (47,1 posto). Slovenci, Nijemci, Mađari i Slovaci jedini su gosti otoka Vira koji su imali više od 100.000 noćenja, a uz Čehe također jedini koji su ostvarili više od 10.000 dolazaka. 

SLOVACI SU BROJ JEDAN U RASTU NOĆENJA I DOLAZAKA

Slovaci su nacija koja je imala najveći rast noćenja u dosadašnjem dijelu turističke sezone (9,6 posto), a poslije njih Talijani (8,1 posto), Srbi (6,4 posto), Slovenci (6,3 posto) i Hrvati (6 posto). Slovaci su najviše rasli i u dolascima (8,9 posto), potom Talijani (7,7 posto), Hrvati (4 posto) i Česi (1,8 posto).

Godinu 2019. obilježili su i Ukrajinci s 42,9 posto rasta u dolascima te 50,7 posto rasta u turističkim noćenjima.