Tijekom protekle četiri godine, odnosno od kraja 2014. do kraja 2018., u Hrvatskoj se zaposlilo 100.000 ljudi, a samo lani zaposleno je njih čak 71.000. Uz to, 178 posto više je korisnika mjera samozapošljavanja, a broj korisnika stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, tzv. SOR-a, smanjio se za 61 posto.

Rezultati su to, barem dijelom, aktivne politike zapošljavanja koju, uz pomoć Europskog socijalnog fonda, provodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Pohvalio se time ministar Marko Pavić na konferenciji "Zaposli se u Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i Jutarnjeg lista, pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskog sustava, čiji su partneri bili Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, a koja se održala jučer u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Ta je konferencija nastavak istoimene kampanje Ministarstva i HZZ-a koju su pokrenuli početkom 2018. godine, u trenutku kada je, s jedne strane, na burzi bilo prijavljeno oko 145 tisuća nezaposlenih ljudi, dok je s druge strane Hrvatska na raspolaganju imala 2,5 milijarde kuna iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Neprobojni labirint, kako je Miroslav Smetiško, glavni tajnik ministra Pavića, nazvao dotadašnjih 40-ak mjera zapošljavanja, revidirali su i objedinili u novih devet pod skupnim nazivom "aktivna politika zapošljavanja".

- U te je mjere do danas uključeno gotovo 80 tisuća ljudi, a osigurali smo i sredstva za nastavak kampanje - istaknuo je Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a.

- Cilj Vlade bio je privremeno zapošljavanje u javnom sektoru promijeniti u stalno zapošljavanje u privatnom sektoru - pojasnio je polaznu točku kampanje ministar rada i mirovinskog sustava.

Mjera pripravništva, primjerice, omogućava mladim ljudima da se zaposle u privatnom sektoru, pri čemu njihovi poslodavci dobivaju 50 posto olakšice na njihove plaće iz ESF-a, a trenutačno je u nju uključeno više od 2100 korisnika.

- Pitanje radne snage i zapošljavanja ključni je problem, ali i rješenje razvoja ovog društva - rekao je ministar Pavić te ponosno dodao da je za nove mjere za poticanja tržišta rada ukupno izdvojeno više od 4,5 milijardi kuna.

Ove će godine u zapošljavanje biti uložene dvije milijarde kuna, od čega će za najpopularniju mjeru, potporu za samozapošljavanje, Ministarstvo izdvojiti gotovo 342 milijuna kuna, i to za više od 6000 novih korisnika. Riječ je o poticajima namijenjenima nezaposlenima koji su prijavljeni na burzi rada, a izlazak iz nezaposlenosti odlučili su potražiti u pokretanju vlastitog posla.

Osim toga, od 2021. značajna će sredstva, točnije oko dvije milijarde kuna, biti investirana u dodatna usavršavanja i osposobljavanja već zaposlenih ljudi. Time će se, s jedne strane, radnicima omogućiti kontinuirani razvoj, dok će se poduzećima povećati produktivnost i konkurentnost na tržištu, pojasnio je ministar.

- Dok radite morate se obrazovati. Evo, ja sam 1998. bio direktor Microsofta, tada je inženjer za Windows 98 mogao doći i sam napisati plaću koju želi. Međutim, ako taj inženjer i dalje radi na Windows 98, on danas sigurno skuplja PET ambalažu - slikovito je opisao jedan od sudionika panela "Kako se zaposliti u Hrvatskoj?" Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koliko je važno stalno nadopunjavati svoja znanja i vještine.

Cjeloživotno obrazovanje jest važno, no još je važnije da je ono u skladu s potrebama na tržištu rada. Naime, Hrvatskoj danas kronično nedostaje radne snage, a kako se požalio Majetić, "propuštamo potencijal i moment tržišta koji trenutačno postoji”. Ključ rješenja tog problema jesu mjere prekvalifikacije radno sposobnog, a nezaposlenog stanovništva, složili su se panelisti.

Novac.hr