Domaći i inozemni turisti nosili su gotovo jednakim brojakama noćenja tijekom ove turističke sezone koja je na svom prosinačkom vrhuncu, dok su u dolascima dominirali strani gosti.

Ukupne brojke noćenja nisu promijenile od ranije utvrđenu šestu poziciju Vira na mapi „top 10“ hrvatskih turističkih destinacija: do kraja studenoga ostvareno je 2.522.026 noćenja ili 24,2 posto više nego lani (2.031.287) te 154.982 turističkih dolazaka, odnosno 24,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem vremenskom periodu (124.099).

Domaći gosti imali su 1.356.369 noćenja (53,8 posto) s rastom od 21,3 posto (lani 1.118.001), dok su stranci zabilježili 1.165.657 noćenja (46,2 posto) sa zapaženijim rastom od 27,6 posto (913.286 prošle godine). Kada govorimo o turističkim dolascima, Mađari, Slovenci i Nijemci kao najbrojniji, ali i svi drugi iz najmanje 75 svjetskih zemalja, ostvarili su 113.013 dolazaka (72,9 posto) s rastom 24 posto, a domaći turisti 41.969 (27,1 posto) uz povećanje od 27,2 posto u odnosu na 2017. godinu. Pogled na dosad ostvarene rezultate nudi i neke rekordne podatke koji nisu dio uobičajene komparacije s drugim destinacijama, ili dio statistike po kategorijama koja Vir promovira prvom domaćom destinacijom. Ove je godine tako prvi put zabilježeno više od milijun noćenja i 100 tisuća dolazaka stranih gostiju, a rezerva ostaje oko podatka od 42 tisuće dolazaka domaćih gostiju. S dodatnih osam tisuća dolazaka na razini cijele godine (22 dolaska dnevno) dobili bi zaokruženih 50 tisuća, a uvažavajući ostvareni prosjek domaćih gostiju od 32,3 dana na destinaciji, Vir bi brojio dodatnih 260 tisuća noćenja.

Procjena nije nerealna, jer smo prije nekoliko godina kalkulirali oko podatka kada bi i kako Vir mogao imati dva milijuna noćenja, a taj se rezultat ostvario 2017., ili barem dvije godine prije nego što se očekivalo. Rezerva ostaje i u takozvanoj sivoj ekonomiji, jer je unatoč silnom trudu komunalnih službi i turističkih inspektora Vir još uvijek daleko od realnih podataka na terenu.

Uzmimo prošlogodišnji primjer kada je prosječna popunjenost turističkih kapaciteta u srpnju i kolovozu u Republici Hrvatskoj iznosila oko 90 posto, dok je ona zabilježena na Viru bila na nevjerodostojno skromnih 45 posto. Računajući dalje na mogućnosti registriranog smještaja u kampovima, luksuznim apartmanskim naseljima, vikend kućama i apartmanima, Vir ima preko 60 tisuća kreveta.

Drugim riječima, na otoku dnevno može boraviti 60 tisuća turista samo kod registriranih iznajmljivača, dok su podaci s terena govorili o tek 27 tisuća gostiju u špici sezone, iako su ulice i plaže na Viru u srpnju i kolovozu bile pune poput šipka. Tako je bilo i ove sezone, a dokazuje to najmanje sedmo uzastopno rušenje rekorda s podacima dolazaka i noćenja.

Godine 2011. zabilježeno je nešto više od 900 tisuća noćenja i 80 tisuća dolazaka, a tada je Vir razmišljao kako dohvatiti prvi milijun te biti ispred Biograda i Zadra koji su premašili tu brojku. Te iste godine Vir je prvi puta turistički preskočio Pag i Nin, čime je najvio velike stvari u budućnosti.

Kako vidimo, ona je brzo došla. Naredne godine otok rekorder imao je željeni milijun uz 90 tisuća dolazaka te plasman u hrvatskih „top 20“ s novim velikim planovima, a tadašnje su ukupne brojke manje nego trenutne brojke samo stranih gostiju. Ovaj podatak, zapravo, najbolje ilustrira streloviti uspon destinacije koja je u svega šest godina nabujala dva i pol puta u noćenjima, povećala dolaske turista za 70 posto te prosjek noćenja s 10,9 iz 2012. godine uvećala na sadašnjih 16,3.

Dok su druge destinacije procvjetale kao city break destinacije poput Dubrovnika (kruzeri), tranzitne ili manifestacijske poput Zagreba (Advent u Zagrebu), festivalske i koncertne kao Split (Ultra) ili party poput Novalje (Zrče), Vir je uporno i dosljedno gradio priču na obiteljskom turizmu. Drugo; otok odavno više ne broji turiste u sezoni, već u cijeloj godini o čemu svjedoči aktualni podatak o prosjeku noćenja domaćih gostiju (32,3) koji je prije šest godina iznosio dvostruko manje (15,8), dok su gosti iz inozemstva produžili svoj boravak za dva dana (prosjek noćenja bio je 8,4, a sada je 10,3).

Vir je i dalje prva hrvatska destinacijska violina s prosjekom noćenja na destinaciji, potom noćenja domaćih gostiju, najbolji je i u kategoriji nekomercijalnog smještaja, u porastu ukupnih dolazaka i noćenja, kao i u porastu domaćih i stranih dolazaka i noćenja.

Struktura noćenja na Viru od siječnja do studenoga govori kako su nakon Hrvata najviše noćili Slovenci (280.419) s rastom 30,2 posto, potom Nijemci (230.304) uz rast 30,1 posto te Mađari (177.712) uz povećanje od 33,4 posto. Ovo su tri najjača virska emitivna tržišta sa značajno većom brojkom od 100 tisuća noćenja i rastom većim od 30 posto. Jedini koji se zasad sramežljivo približavaju velikoj virskoj turističkoj trojci su Slovaci (108.481), a onda slijede nacije ispod 100 tisuća: Češka (93.963), Poljska (65.975), Austrija (65.497), Bosna i Hercegovina (63.531) te Švedska (11.942) i Švicarska (11.044). Brojkama od 10 tisuća noćenja blizu su jedino Talijani (9.294) i Srbi (8.130).

Velika trojka u noćenjima ima primat i u dolascima; najviše Mađari (23.557), pa Slovenci (18.274) i Nijemci (18.056). Mađari su poboljšali svoje prošlogodišnje rezultate u dolascima za 34,3 posto, što objašnjava njihovo liderstvo u 2018., dok su nešto skromniji Nijemci s 22,8 posto rasta i Slovenci s 21,8 posto boljim rezultatima. Slovaci (12.816) i Česi (10.202) zadržali su svoje pozicije iza nedodirljive trojke, dok su Bosanci i Hercegovci (8.984) nadmašili Poljake (7.821), Austrijance (5.497), Talijane (1.105) i desete Šveđane (847). Srbi (801) i Švicarci (666) najbliži su pratitelji virskih „top 10“.    

Spomenuli smo porast noćenja (24,2) i dolazaka (24,9) kao kategorije praćenja turističkog prometa koje su Vir promovirale u hrvatskog  šampiona, a najbolji je i u kategoriji prosječnih noćenja (16,3). Vir je također prvak u noćenjima domaćih gostiju s brojkom od 1.356.369 ostvarenih noćenja, kao što je već godinama kralj nekomercijalnog smještaja s 1.795.122 noćenja. U ovoj je kategoriji nekomercijalnog turizma Vir zabilježio povećanje turističkog prometa od 25,9 posto u noćenjima i 31,1 u dolascima, što je još jedan nacionalni rekord.

Statistički pokazatelji virskog turizma govore i o porastu komercijalnog turizma za razdoblje od siječnja do kraja studenoga, i to za 20 posto u noćenjima (726.904 sada, lani 605.635) i 21,2 posto u dolascima (94.501 u 2018., lani 77.966), ili ponovno najviše u Hrvatskoj. Noćenja u kategoriji komercijalnog smještaja predstavljaju 28,8 posto od ukupnog turističkog prometa izraženog noćenjima, dok dolasci u komercijalnom smještaju čine čak 61 posto od ukupne brojke dolazaka u 2018. Stranci su pritom ostvarili 81.583 dolazaka (86,3 posto), a domaći 12.918 (13,7 posto) u komercijalnom smještaju. U noćenjima su strani gosti još uspješniji: imali su 634.798 noćenja (87,3 posto), a domaći gosti 92.106 (12,7 posto).

Turisti iz inozemstva ostvarili su više dolazaka na otok Vir nego domaći gosti i u nekomercijalnom turizmu, ali su domaći tradicionalno više noćili. U 2018. godini u ovoj kategoriji ostvareno je 1.795.122 noćenja s rastom od 25,9 posto (lani 1.425.652), ili 71,2 posto od ukupnog turističkog prometa izraženog noćenjima. Hrvati su imali 1.264.263 noćenja (70,4 posto), dok su stranci ostvarili 530.859 noćenja (29,6 posto). U nekomercijalnom smještaju ukupno je ostvareno 60.481 turističkih dolazaka s rastom 31,1 posto (lani 46.133) ili 39 posto od ukupnih dolazaka. Stranim gostima pripada 31.430 dolazaka (52 posto), dok su domaći vikendaši imali 29.051 dolazaka (48 posto).

Šest turističkih milijunaša u Zadarskoj županiji s Virom na čelu

Mjesec dana prije zaključenja priče o turističkoj 2018. godini, Vir je šesta najbolja hrvatska destinacija iza Dubrovnika (4.089.797), Rovinja (3.997.914), Poreča (3.390.717), Medulina (2.811.610)) i Umaga (2.691.010), dok je iza sebe unutar „top 10“ ostavio Split (2.505.807), Mali Lošinj (2.357.560), Zagreb (2.289.508) i Crikvenicu (2.265.324). U hrvatskih „top 50“ iz Zadarske županije ušli su Zadar na 12. mjestu (1.984.535), Nin na 24. (1.309.678), Biograd na moru na 31. (1.076.833), Pag na 36. (1.008.990) i Pakoštane na 43. mjestu (783.989).

Nakon Vira s 24,2 posto rasta najveći porast noćenja u Hrvatskoj zabilježio je Split (15,4 posto), potom Zagreb (9,95 posto), Labin (8,24 posto) i Pula (7,16 posto), dok su najbolji rast turističkih dolazaka, ponovno nakon otoka rekordera (24,9 posto), ostvarili Split (17,5 posto), Podgora (14,9 posto), Rovinj (10,1 posto) i Konavle (10 posto).   

U studenomu više dolazaka i manje noćenja nego lani

Nakon darežljivog listopada sa 113.945 ostvarenih noćenja kada je Vir bio četvrta domaća destinacija, studeni je smanjio turistički prinos na 33.404 noćenja ili dvostruko manje nego prošle godine (68.268). No i tako se Vir u studenomu ugurao među šest najboljih iza Zagreba, Dubrovnika, Opatije, Splita i Rovinja koji su bili u porastu od 7,75 posto (Opatija) do 46,8 posto (Rovinj). Viru su zato porasli dolasci pri usporedbi s prošlogodišnjim studenim, i to za 55,4 posto. Više su dolazaka ostvarili inozemni gosti (72,2 posto) s porastom od 23,9 posto nego domaći (27,8 posto dolazaka), dok su domaći turisti s 27.326 noćenja (81,8 posto) bili nadmoćni inozemnima (18,2 posto).