Investicijsko zlato više nije samo dostupno velikim investitorima nego i onim malim ulagačima.

Nakon gotovo cijelog desetljeća neprekidnog rasta, početkom listopada cijene američkih dionica su počele naglo padati. Najtrgovanijih 500 dionica je u samo mjesec dana u prosjeku izgubilo 9% vrijednosti, a pad bi se mogao nastaviti. Njemačke i kineske dionice počele su padati još početkom godine i do sad su izgubile 15% (Njemačka) i 17% vrijednosti (Kina).

Da se nešto neuobičajeno događa može se zaključiti i po aktivnosti velikih špekulanata na američkom tržištu financijskih izvedenica. Nakon što su cijele godine polagano prodavali investicijsko zlato jer su smatrali da je globalna gospodarska situacija dobra, počekom mjeseca su masovno počeli kupovati ugovore vezane za taj plemeniti metal. U samo nekoliko tjedana kupili su 210 tona zlata u vrijednosti 8,34 milijardi dolara, na temelju čega je cijena zlata izražena u dolarima porasla za 3,7%, a u eurima približno 6%.

Ako je suditi po kretanjima na burzama pred posljednju recesiju, pad cijena dionica i rast cijene zlata tek je počeo. Naime, američke i njemačke dionice su tijekom 2008. i 2009. godine od prethodnog vrha pale za približno 55%, a hrvatske blizu 80%. Cijena zlata je u isto vrijeme naglo rasla, a porast od 2007. do 2011. godine je iznosio čak 190%. Iduća kriza možda neće biti gora od prethodne, no čak i ako kretanja na burzama budu u pola manja, posjedovanje dionica i investicijskih fondova će u idućim godinama biti vrlo neisplativo, dok će ulaganje u zlato donijeti veliki profit.

Investicijsko zlato više nije samo dostupno velikim investitorima nego i onim malim ulagačima, koji žele dugoročno zaštititi svoje bogatstvo. Prosječni rast vrijednosti od 7% godišnje u zadnjih 20 godina privuklo je pažnju velikog broja investitora koji nisu voljni previše špekulirati i analizirati financijska tržišta, a opet nisu zadovoljni sa malim prinosima na štednji u bankama.

Zašto cijena zlata raste u krizama?

Nekoliko različitih faktora dovodi do velikog interesa za ulaganjem u zlato u krizama:

1. Raste vjerojatnost bankrota banaka. Mnogi građani i firme koji imaju kredite, više jednostavno nisu u stanju plaćati rate kredita. Zbog toga, banke ostaju bez ogromnih iznosa novca na koji su računali u bliskoj budućnosti i možda neće biti u stanju isplatiti štednju svojim klijentima koji su životnu ušteđevinu stavili na oročenje. Kako ne bi ostali bez bogatstva, veliki broj ljudi štednju pretvara u zlatne poluge, koje će im osigurati miran san u turbulentnim vremenima.
2. Pad kamatnih stopa. Kako bi potaknule zaduživanje, potrošnju i investicije u gospodarstvu, centralne banke namjerno ruše kamatne stope na kredite, ali zbog toga padaju i kamatne stope na oročenu štednju. To znači da u situaciji u kojoj su banke sve nestabilnije i  štednja postaje sve manje isplativa, što je dodatan poticaj štedišama da podignu svoj novac. Dio ih se odlučuje na ulaganje u zlato, što također doprinosi porastu cijene.
3. Stvaranje novca iz ničega. Da bi spriječile deflaciju, države preko svojih centralnih banaka na direktan ili indirektan način stvaraju novac iz ničega i ubrizgavaju ga u financijski sustav. To zaista pomaže u lakšem prolasku u recesiju, no taj novostvoreni novac u idućim godinama dovodi do povećane stope inflacije i pada vrijednosti životne ušteđevine građana. Profesionalci na polju investiranja, bogataši i financijski obrazovani ljudi su svjesni tog fenomena, stoga na početku kriza kupuju zlato kako bi zaštitili vrijednost svojeg kapitala od buduće inflacije.
4. Rast poreza. Države se u krizama često odlučuju na podizanje poreza kako bi popunile proračunske rupe. U Hrvatskoj su u zadnjih desetak godina zbog toga uvedeni porez na kapitalnu dobit, štednju, dividendu, što doprinosi manjoj isplativosti ulaganja. Na sreću, u cijeloj Europskoj uniji je investicijsko zlato u obliku zlatnih kovanica i poluga oslobođeno svih poreza. Zbog toga, ostvarena zarada na zlatu se ne mora dijeliti s državom. Velika je vjerojatnost da će se u idućoj krizi mnoge države opet odlučiti na uvođenje novih ili podizanje postojećih poreza, što će izazvati novi val prebacivanja novca u zlato.

Dakle, u krizama raste rizik bankrota banaka, a štednja se sve manje isplati. Pri tome, država se u pravilu odluči dizati poreze na ostvarenu zaradu i aktivno radi na tome da obezvrijedi novac. Svi ti faktori dovode do masovnog interesa za kupnju i rasta cijene zlata.

Još jedna prednost investicijskog zlata koju treba naglasiti je i ta što je oslobođeno od PDV-a i poreza na kapitalnu dobit.

Gdje kupiti investicijsko zlato?

Zlatne poluge i zlatnike uglednih svjetskih kovnica kao što su švicarski Argor-Heraeus i austrijska Münze Österreich po najpovoljnijim cijenama moguće je kupiti kod Banke Zlata.

Banka Zlata je specijalizirana tvrtka za prodaju i otkup investicijskih plemenitih metala i jedina u Hrvatskoj posjeduje specijalizirane uređaje za provjeru investicijskog zlata kako bi njeni klijenti bili 100% sigurni da poluge ili zlatnike koje su kupili, odgovaraju kvalitetom i kakvoćom onima koje su platili.

Kvaliteta zlata kupljenog kod Banke Zlata potvrđuje se certifikatom koji se izdaje uz svaku kupljenu polugu i zlatnik.

Kupnja i prodaja investicijskog zlata i srebra moguća je u uredima u Zagrebu i Rijeci ili putem web shopa. Moguća je i dostava na adresu kupca uz 100% osigurani iznosa vrijednosti pošiljke.

Uz prodaju i otkup investicijskih plemenitih metala, Banka Zlata pruža i usluge:

• Najma sefa (1 godina besplatno za sve klijente)
• Tjedne analize kretanja cijena
• Aplikacija Bullion portfolio za praćenje cijene portfolia
• Tjedne edukativne članke vezane za plemenite metale

Prijavite se na Newsletter BankeZlata.com kako bi među prvima doznali najnovije informacije na svjetskim financijskih tržištima, dobili brojne edukativne članke vezane za ulaganje i vođenje osobnih financija te o specijalnim ponudama i popustima.