Ministar turizma RH i predsjednik HTZ-a Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić predstavili su danas nacrte prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o turističkoj pristojbi i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama.

Riječ je o prijedlozima zakona kojima je cilj povećanje ukupne učinkovitosti sustava turističkih zajednica posebno na regionalnoj i lokalnoj razini, osiguranje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja  te osiguravanje dostatnog izvora financiranja. Mišljenja, prijedlozi i komentari javnosti prikupljat će se putem portala e-Savjetovanje do 18. listopada 2018. godine.

„Cijeli ovaj reformski paket turističkih zakona ima zajedničke ciljeve: decentralizirati sustav, depolitizirati ga, profesionalizirati i pridonijeti ravnomjernom razvoju. Postojeći zakonodavni okvir je svojedobno dobro odgovarao potrebama, međutim sada to više nije slučaj te je postao ograničavajući faktor za ukupnost razvoja turizma u RH i jačanje konkurentnosti naše zemlje u turističkom smislu. Sustav dovodimo upravo ondje gdje treba biti, u 21. stoljeće. Naš turizam treba biti zamašnjak razvoju cjelokupnog gospodarstva zemlje, svih ostalih djelatnosti, kao i generirati nova radna mjesta. Posebno ističem decentralizaciju sustava gdje će upravo veća sredstva dobivati i njima upravljati lokalne razine, dok će uloga Nacionalne turističke organizacije biti usmjerena u vanjsku turističku politiku Rh u smislu promotivnih aktivnosti.“, naglasio je ministar turizma RH Gari Cappelli.

Pozvavši sve zainteresirane građane te dionike turističkog sektora da se uključe u raspravu i svojim konstruktivnim prijedlozima ukažu na moguća dodatna poboljšanja i promjene, a sve u cilju zadržavanja konkurentske pozicije hrvatskog turizma i organiziranja sustava turističkih zajednica, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić je izjavio:

“Predloženi zakonski okvir sadrži promjene koje su usmjerene u pravcu razvoja i jačanja destinacijskog menadžmenta na lokalnoj i regionalnoj razini, redefinira zadaće svih razina sustava turističkih zajednica, a HTZ nastoji pozicionirati kao nacionalnu marketinšku instituciju sa ključnim zadaćama usmjerenim prema jačanju prepoznatljivosti branda na međunarodnom tržištu. Isto tako, kako bi se osiguralo kvalitetno provođenje zadaća prema novom modelu, predviđena je i drugačija raspodjela prihoda sustava turističkih zajednica s naglaskom na jačanje financijskih sredstava turističkih zajednica regionalne razine, kao i na poticanje udruživanja turističkih zajednica u provođenju zajedničkih projekata i zadaća.“

Vezano uz Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma podsjećamo kako postojeći sustav broji 310 turističkih zajednica različitih razina, zadaća i ovlasti koje su piramidalno ustrojene. Najopsežnije promjene reforme postojećeg sustava odnose se na  uspostavu sustava turističkih zajednica po načelu destinacijskog menadžmenta uz naglasak na depolitizaciju, racionalizaciju i poticanje sporazumnog udruživanja.

Novi sustav napušta piramidalnu strukturu zbog promjene zadaća samih turističkih zajednica i na koncu kako bi se svi postavljeni ciljevi mogli ispunjavati.  HTZ koji predstavlja Nacionalnu turističku organizaciju napušta brigu o turističkim zajednicama u smislu nadzora i koordinacije te fokus stavlja na promociju naše zemlje izvan granica RH na eminentnim tržištima kako bismo još bolje pozicionirali zemlju na svjetskom turističkom tržištu. Zadaće regionalnih i lokalnih turističkih organizacija sada su preciznije definirane te je podignuta ljestvica kada govorimo o tome što se od njih očekuje. Naravno, kako bi sustav mogao ispunjavati nove zadaće koje su znatno zahtjevnije bilo je potrebno redefinirati i raspodjelu sredstava boravišne pristojbe i članarine.

Prema novom modelu, regionalne turističke zajednice dobit će 15% prihoda iz turističke pristojbe i članarina što je pet posto više nego do sada.  Hrvatska turistička zajednica NTO, prema novoj raspodjeli dobit će 20 posto što je pet posto manje nego do sada, a lokalne turističke zajednice u postotku ostaju na istoj razini kao i do sada – odnosno na 65 posto od ukupnih prihoda.

Vezano uz prijedlog Zakona o turističkoj pristojbi  osnovni ciljevi reforme sustava su decentralizacija, jačanje razvojnog turističkog potencijala i potpore nerazvijenim područjima.  Povod je veliki nesrazmjer u turističkom razvoju morskih i kontinentalnih županija da jadranskih županija koje ostvaruju veće prihode od boravišne pristojbe, dok je kontinentalnim županijama članarina osnovni prihod. Decentralizacija se očituje u tome što odluku o visini boravišne pristojbe više neće donositi Vlada RH na prijedlog Ministarstva turizma, već županijske skupštine, odnosno gradska skupština Grada Zagreba, i to za svaki pojedini grad/općinu.  Naravno, za to će biti postavljen nužni okvir unutar kojeg će se visina boravišne pristojbe morati kretati. Na taj način županijama se daju ovlasti da u skladu sa turističkim razvojem pojedinih gradova i općina, i strategijom razvoja, odluče o visini boravišne pristojbe te time utječu na visinu prihoda za svoje područje.

Novim nacrtom ovog Zakona uspostavlja se i nova raspodjela sredstava od turističke pristojbe. Novost je Fond za udružene turističke zajednice o kojima je ranije bilo riječi te nova raspodjela kojima regionalne turističke zajednice dobivaju pet posto više.  Vezano uz raspodjelu turističke pristojbe u nautici, do sada raspodjela sredstava je bila po modelu da je 40% sredstava uplaćivano turističkoj zajednici na čijem se području ostvaruje nautički promet, 10% nacionalnim parkovima i parkovima prirode na čijem se području ostvaruje nautički promet, a preostalih 50% HTZ-u. Novi ključ podrazumijeva nove omjere, 65 posto turističkoj zajednici, 15 posto nacionalnim parkovima i parkovima prirode na čijem se području ostvaruje nautički promet, a preostalih 20% Hrvatskoj turističkoj zajednici. Dodatno, pri izradi ovog zakona posebna briga se vodila o svim potpomognutim područjima koja su, nakon razvrstavanja po razredima, u novom prijedlogu razvrstana u prvu do četvrtu skupinu za koja se turistička pristojba može odrediti u iznosu umanjenom do 30% sukladno odluci Vlade RH  prema stupnju razvijenosti.

Vezano uz Zakon o članarinama u turističkim zajednicama,  prema riječima ministra turizma, nit vodilja pri izradi ovoga Zakona svakako je bilo smanjiti administrativno opterećenje na poduzetnike, obrtnike i sve privatne iznajmljivače te pravedniji model obuhvata obveznika kao i raspodjele sredstava uplaćenih od članarine.  Novim prijedlogom obveznici plaćanja članarine postaju banke i to u dijelu za prihode u bilanci iz skupine “prihod od provizija i naknada” – s obzirom na to da im se prihod u tom segment poslovanja znatno povećava tijekom srca turističke godine. Novim prijedlogom smanjuje se broj stopa za obračun članarine s dosadašnjih 28 na 5 te se briše dio obveznika članarine: djelatnosti kao što je pomorski i obalni prijevoz robe, rad sportskih objekata, računalno programiranje, informacijske uslužne djelatnosti, prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača, umjetničko stvaralaštvo, frizerski saloni i saloni za uljepšavanje.  

Vezano uz administrativno rasterećenje, krucijalno je istaknuti kako će se članarina za privatne iznajmljivače i OPGove novim modelom plaćati u paušalu, odnosno po krevetu – na taj način pojednostavljujemo model plaćanja članarine za te dvije skupine subjekata čime se obuhvat obveznika plaćanja članarine nastojalo učiniti pravednijim. I u ovom se slučaju u nacrtu posebna skrb vodila o potpomognutim područjima na kojima članarina iznosi 20% manje od propisane.