Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u srijedu su poručili kako je nužan rast plaća u Hrvatskoj, a od Vlade očekuju prestane "odrađivati stvari u korist privatnih poslodavaca", već stvori poticajno okruženje za kolektivno pregovaranje, uloži maksimalne napore u njegovo promoviranje i jačanje u svrhu rasta plaća i jačanja sigurnosti zaposlenja.

"Snižavanje plaća najbogatijih neće utjecati na pad BDP-a, ali niski prihodi radnika sve do prosječne plaće - hoće. Radnici više nemaju strpljenja, Hrvatska treba oporavak za sve, a ne samo za one koji su već bogati", istaknuo je predsjednik SSSH Mladen Novosel, čiju izjavu u priopćenju prenose iz sindikata.

Prema izračunima SSSH, trenutna minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 3.276 kuna ili 40,3 posto prosječne (kolovoz 2017.), napominjući kako već dugi niz godina zahtijevaju povećanje minimalne plaće na 50 posto prosječne bruto plaće. Ističu kako bi progresivnim povećanjem do 60 posto medijana bruto plaće (medijan plaće iznosi 7.310 kuna) minimalna plaća iznosila 4.386 kuna, za što je potrebno povećanje od 34 posto.

Sindikalci se pozivaju i na brifing dokument Europske konfederacije sindikata (ETUC) "Minimalne plaće ne bi smjele biti plaće za siromaštvo“, u kojem se upozorava kako su minimalne plaće toliko ispod službenog praga niskih plaća u mnogim državama članicama Europske unije da brojni radnici jedva spajaju kraj s krajem. U deset država članica EU, minimalna plaća iznosi 50 posto ili niže od nacionalnog medijana plaće - očigledno je da radnici koji primaju minimalnu plaću teško mogu živjeti od novca koji zarađuju, stoji u tom dokumentu. 

Navodi se i kako nakon dostizanja razine od 60 posto nacionalnog medijana plaće cilj postaje postupno povećanje na 60 posto prosječne nacionalne plaće. Primjeri Portugala i Rumunjske, kažu u SSSH, pokazuju da je u te dvije zemlje čitava skala plaća toliko niska da naizgled visoka minimalna plaća u odnosu na medijan plaće radnicima još uvijek nije dovoljna za život. Tako je 58 posto vrlo niskog medijana plaće u Portugalu i dalje vrlo niska minimalna plaća u apsolutnom iznosu, iako se statistički gledano doima prilično visoko.

Takva politika plaća, navodi se u brifing dokumentu ETUC-a, važna je u zagovaranju novog modela koji plaće ne smatra samo čimbenikom troška, već koji priznaje važnu ulogu plaća u poticanju unutarnje potražnje i jačanju socijalne kohezije.

"Definiranjem praga odgovarajuće minimalne plaće i komprimiranjem ukupne distribucije plaća znatno bi se smanjilo siromaštvo uz rad i nejednakosti. Takva povećanja plaća potakla bi ekonomski rast, posebice stoga što radnici na dnu spektra plaća pokazuju veću sklonost potrošnji dodatnog novca koji zarade. Nadalje, s obzirom da su žene nesrazmjerno prekomjerno zastupljene u skupini primatelja minimalne plaće, značajno povećanje minimalne plaće također bi pomoglo u smanjivanju razlika plaća između muškaraca i žena u čitavoj Europi", stoji u priopćenju.