U objavi na blogu pod naslovom "14 koraka pljačke Agrokora koje je odobrila Vlada", drugoj u srijedu, Ivica Todorić, kako navodi, koristeći analitiku pravnih i ekonomskih eksperata i izvore koji dolaze od samih provoditelja nezakonitih radnji "rekonstruira cijeli zločinački poduhvat u 14 točaka" u četiri faze te zaključuje da je sada jasno kako se i zašto manipulira s Agrokorovim bilancama.

Prvim korakom navodi smjenu managementa kroz tzv. lex Agrokor, nakon čega slijedi, kako kaže, postavljanje novog managementa na sve ključne upravljačke funkcije u Agrokoru te dodaje da "management u akvizicijama uglavnom nije diran jer je potrebno da na tim pozicijama ostanu manageri koji su ranije bili u sustavu kako bi ih se moglo natjerati ucjenom da potpišu ispravke financijskih izvješća".

Trećim korakom izdvaja to da novi management preuzima sve funkcije u financijama i strategiji u cilju pokretanja revidiranih financijskih izvještaja za 2015. godinu i  izradu financijskih izvještaja za 2016. koje bivši management nije stigao predati.

U četvrtom koraku, nastavlja Todorić na blogu, provode se čišćenja bilanci kroz umanjenja i rezervacije u dijelu zaliha, revalorizacijskih pozicija, potraživanja, procjena vrijednosti imovine i kroz to se dolazi do generiranja visokih gubitaka u knjigama kao priprema provedbe razvlašćivanja postojećih vlasnika.

Slijedi, u petom koraku, objavljivanje poslovnih rezultata "u kojima se evidentiraju visoki gubici uz reviziju revidiranih poslovnih izvještaja za 2016. godinu u kojima se navodi zabilježba mogućeg neprikazivanja stvarnog stanja poslovanja društva uz opasku potencijalne prijevare u poslovnom izvještaju".

Paralelno se, navodi kao šesti korak, tijekom izrade izvještaja, po diskontnim vrijednostima otkupljuju dugovanja na tržištu i time stječe kontrola nad dugom kompanije.

U sedmom koraku, piše kako je, kada se otkupom dugovanja kroz diskont preuzme kontrola nad dovoljnim iznosom duga, stvorena pretpostavka da se krene sa stvaranjem novog zaduženja kompanije po roll-up modelu, prema kojem se uz diskont otkupljeni stari dug kompanije novim zaduženjem podiže u prioritetni status namirenja u omjeru 1:1, neovisno o diskontu postignutom prilikom otkupa tog istog starog duga.

Osmi je korak, nastavlja Todorić, objava stanja duga svih vjerovnika kompanije koja je, kako piše, prikazana na način kao da je kompanija stala s radom s datumom objave, odnosno sva dugovanja prikazuju se dospjelima neovisno o njihovoj ročnosti i normalnom tijeku poslovanja u kojem svaka kompanija u svom redovnom radu ima otvorenih dugovanja prema kreditorima, dobavljačima i ostalim stake holderima.

"U svijetu bankarstva takva situacija bi se mogla poistovjetiti s scenarijem u kojem štediše i svi klijenti banke u jednom danu zatraže od banke isplatu svojih sredstava. Takav udar niti jedna banka na svijetu ne može izdržati", ističe.

U devetom koraku, kako navodi, objavljenim iznosom ukupnih dugovanja prikazuje se da je vrijednost kompanije negativna, čime se stvara pretpostavka prijedloga pokretanja nagodbe u kojoj se ide u smjeru pretvaranja dugovanja u kapital kompanije

U desetom koraku "tekuće operativno poslovanje se pušta da se odvija sve lošije kako bi se dodatno umanjila vrijednost samih kompanija kroz umanjenje njihovog operativnog rezultata poslovanja", a slijedi, kao jedanaesti korak, izrada prijedloga nagodbe "u kojem se vjerovnici dijele u ranije dogovorene grupe".

Slijedi, kao 11. korak, izrada prijedloga nagodbe u kojem se vjerovnici dijele u ranije dogovorene grupe.

"Svi vlasnici duga koji su kroz roll-up model stekli prioritetan status naplate, ulaze u prioritetan naplatni red u kojem naplaćuju 100 posto svojih potraživanja. Ostalim vjerovnicima se nudi umanjenje glavnice duga i naplata ostatka kroz model otplate kroz godine ili pretvaranje ostatka duga u kapital kompanije", piše Todorić.

U 12. koraku, nastavlja, na osnovu definiranih gubitaka prvo se pokreće umanjenje postojećeg kapitala kompanija za vrijednost dijela duga na teret postojećih dioničara, čime se postojeći dioničari svode na desetinu vrijednosti imovine.

"Navedeni korak se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija s obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva, čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga", objašnjava.

U 13. koraku, kako piše Todorić, po umanjenju temeljnog kapitala za iznos gubitaka na teret postojećih dioničara, skupštini se daje na glasanje povećanje temeljnog kapitala kompanija kroz unošenje prava (dugovanja) u capital kompanije po svom iznosu, čime su svi oni koji su vlasnici prioritetnog potraživanja (stečenih kroz roll-up model) dovedeni u privilegirani položaj i sav svoj dug pretvaraju u udio u kompanijama.

"Navedeni korak također se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga", dodaje.

U 14. koraku, nastavlja, upisom dokapitalizacije i novim imateljima poslovnih udjela provedeno je i legalizirano preuzimanje kompanija te imatelji prioritetnog duga postaju vlasnici kompanija".