Ministarstvo turizma pripremilo je Nacrt prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu koji je danas stavljen na javnu raspravu. Novim prijedlogom dodatno se i detaljnije propisuju oblici turističke ponude koji su do sada bili nedostatno regulirani.

S ciljem dodatnog pojednostavljivanja i izjednačavanja uvjeta za pružanje usluga u turizmu, Ministarstvo turizma pripremilo je Nacrt prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu koji je danas stavljen na javnu raspravu.

Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje Zakona s Direktivom (EU) 2015/2302 te pružanje usluga turističkog vodiča i poslovanje u agencijama, a mišljenja, prijedlozi i komentari javnosti prikupljat će se putem portala e-savjteovanje do 26. srpnja 2017. godine.

„Izmjenama zakona želimo ujednačiti pružanje usluga u turizmu, ali isto tako učiniti poslovanje još više efikasnim, transparentnim i jednostavnim te istovremeno omogućiti veću profesionalnost i podizanje kvalitete u pružanju usluga. Osim toga, ove će izmjene doprinijeti povećanju raznolikosti i razvoju turističke ponude te omogućiti učinkovitije suzbijanje sive ekonomije, bolju zaštitu potrošača, veću zaposlenost te stvaranje uvjeta za pristup povoljnom financiranju projekata koji uključuju pružanje neke od zakonom obuhvaćenih turističkih usluga, a sve kako bi u konačnici dodatno osnažili ukupnu konkurentnost hrvatskog turizma“, naglasio je ministar turizma Gari Cappelli.

Najopsežnije promjene odnose se na usklađivanje zakona s Direktivom (EU) 2015/2302, što je obveza svih članica Europske unije do 1. siječnja 2018. godine. Konkretno, predlažu se opsežne izmjene u segmentu zaštite prava potrošača, posebice kod online poslovanja, na način da se stvara potreba veće transparentnosti i pravne sigurnosti za putnike i trgovce.

Tako se primjerice u Nacrtu prijedloga Zakona detaljno navodi obavezan sadržaj Ugovora o putovanjima u paket aranžmanima te se putnicima pruža posebna zaštita u slučaju nesolventnosti organizatora putovanja.

Vezano uz pružanje usluga turističkih vodiča, predlaže se uvođenje promjena u koncept stručnog ispita.

Naime, stručni ispit trenutno se polaže po županijama, a sastoji se od općeg i posebnog dijela. Ovim izmjenama predlaže se polaganje općeg dijela za cijelo područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama, što će domaćim vodičima pružiti mnogo šire mogućnosti poslovanja. Isto tako, uređuje se pružanje usluga turističkog vodiča državljana druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske konfederacije na privremenoj ili povremenoj osnovi, na način da isti može pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), čime se izjednačuje položaj navedenih turističkih vodiča s hrvatskim turističkim vodičima koji imaju položen samo opći dio stručnog ispita.

Nadalje, predlaže se davanje ovlaštenja ministru turizma da uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za kulturu i poslove zaštite prirode pravilnikom propiše popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) koji bi bio uži od sada važećeg popisa turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama, a koji ne bi uključivao javne površine, gradske trgove, šume, parkove i slično.

Trenutno, zaštićene turističke cjeline su Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) propisane vrlo široko, što djeluje ograničavajući na mogućnost  pružanja usluga za one vodiče koji imaju položen samo opći dio ispita.

Vezano uz poslovanje turističkih agencija predlaže se obaveza samo jednog zaposlenog voditelja poslova za sve prostore u kojima posluje, a ne po svakoj poslovnici kao što je trenutno.

Također, novim prijedlogom dodatno se i detaljnije propisuju oblici turističke ponude koji su do sada bili nedostatno regulirani ili uopće nisu bili regulirani zakonom i to u zdravstvenom, kongresnom, nautičkom turizmu, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge aktivnog i pustolovnog turizma, usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) i usluge turističkog ronjenja.

Izmjene se odnose i na smanjenje prekršajnih kazni, odnosno propisivanje mogućnosti da pružatelji usluga bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru, ali i na smanjivanje administrativnih prepreka u poslovanju.