Suvlasnici T-HT-a ne mogu se usuglasiti s isplatom dobiti društva za 2005. i 2006. godinu

Suvlasnici T-HT-a ne mogu se usuglasiti s isplatom dobiti društva za 2005. i 2006. godinu. Dok Vlada predlaže isplatu dioničarima, jer je ta dobit namijenjena za isplatu treće rate duga prema umirovljenicima, Deutche Telekom (DT) želi dobit zadržati u društvu, zbog mogućeg gubitka sudskih sporova, javlja Jutarnji list.

Iako je potpredsjednik Vlade Damir Polančec već najavio isplatu dobiti nakon što je s DT-om postignut dogovor o odgodi IPO-a T-HT-a za rujan ili listopad konačni dogovor još nije postignut.

Vlada RH, inzistira da se cjelokupna dobit od pretprošle godine, koja je zadržana nakon isplate predujma dobiti od 813 milijuna kuna, isplati zajedno sa dobiti od prošle poslovne godine. Dobit je lani iznosila preko dvije milijarde kuna. Vlada smatra da je to jedini način da namiri Umirovljenički fond, koji u lipnju mora početi isplaćivati treću ratu duga.

Vlada RH, inzistira da se cjelokupna dobit od pretprošle godine, koja je zadržana nakon isplate predujma dobiti od 813 milijuna kuna, isplati zajedno sa dobiti od prošle poslovne godine. Dobit je lani iznosila preko dvije milijarde kuna. Vlada smatra da je to jedini način da namiri Umirovljenički fond, koji u lipnju mora početi isplaćivati treću ratu duga.

Prethodni planovi, da će se do lipnja provesti inicijalna javna ponuda dionica T-HT-a, odgođeni su za početak jeseni. Stoga Vlada RH nema iz čega napuniti Umirovljenički fond, koji ove godine mora isplatiti oko tri milijarde kuna duga.

DT s druge strane želi i dalje zadržati dobit u društvu, a ispriku za to mu je dala i sudska presuda u korist DCM-a, kabelskog operatera, koji je T-HT tužio zbog onemogućavanja pristupa DTK mreži.

S obzirom da takvih i sličnih sudskih sporova ima još većinski vlasnik želi dio dobiti rezervirati za možebitnu isplatu odšteta oštećenim operaterima.

Vlada ima i još jedan problem vezan uz isplatu dividende. Ukoliko T-HT isplati dobit direktno na račun državnog proračuna, taj prihod će se bilježiti i u završnom računu, jednako kao i rashod nakon što se sredstva transferiraju u Fond. Na taj način će se i računati u deficit, što je Ministarstvo financija do sada uporno i vješto izbjegavalo.

U tom će slučaju hrvatski deficit preći zacrtanu mjeru Europske unije i znatno pogoršati hrvatske makroekonomske pokazatelje.