Hrvati su po potrošačkim kreditima, apsolutni rekorderi 16 zemalja regije srednje i istočne Europe

Hrvati su u usporedbi s nacionalnim dohotkom čak tri puta rastrošniji od prosječnog stanovnika Europske monetarne unije. Dok se prosječni stanovnik EMU-a na potrošačke kredita zadužuje oko 7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), hrvatski građani su se lani zadužili nevjerojatnih 21,3 posto BDP-a ili točnije 53,45 milijarda kuna, piše danas online izdanje Jutarnjeg lista.

Hrvati su po potrošačkim kreditima, u koje su uračunate sve vrste gotovinskih nenamjenskih kredita, krediti na kartice i krediti za auto, apsolutni rekorderi 16 zemalja regije srednje i istočne Europe, među koje su analitičari UniCredita uvrstili i Estoniju, Latviju i Litvu te Tursku, Rusiju i Ukrajinu.

Najveći potrošači u regiji su, poslije Hrvatske, Rumunjska, Bugarska i Poljska gdje su potrošački krediti između sedam i osam posto nacionalnog dohotka. Najmanje rastrošni su Estonci i Turci koji su se ovom vrstom kredita zadužili oko 1,5 posto nacionalnog dohotka. Prosjek regije je 6 posto.

Građani su svoju potrošačku groznicu platili prosječno sa 10 do 15 posto godišnjih kamata (službeno 8,6) ili između 5,3 do 8 milijarda kuna. Upravo je takva zarada i glavni motiv poticanja manije potrošnje od samih banaka, ali i trgovaca.

Lakoći i brzini dobivanja kredita koja je svedena na jedan dan i primamljivosti raznih ponuda banaka, po nekim procjenama, nije odoljelo svega 10 posto zaposlenih i umirovljenika.

Za razliku od potrošačkih, stanovnici regije su po stambenim kreditima daleko iza prosjeka razvijenih zemalja zapadne Europe. Stambeni su krediti u eurozoni lani iznosili visokih 38 posto BDP-a, a u regiji prosječno sedam posto.