Visoka stopa rasta kreditiranja stanogradnje nastavila se ostvarivati i u proteklom dijelu godine. Naime, u sedam ovogodišnjih mjeseci hrvatski su građani podigli oko 5,4 milijarde novih stambenih kredita, pa se njihova ukupna stambena zaduženost u našim bankama popela na blizu 44 milijarde kuna, donosi danas online izdanje Lider Pressa.

Budući da prosječna vrijednost jednoga kredita iznosi oko 40 tisuća eura, proizlazi da već sada stambeni (bankarski) kredit ima oko 155 tisuća hrvatskih građana. Doda li se tomu i blizu 45 tisuća kredita koje su građani podigli u stambenim štedionicama, dolazimo do grube brojke da već sada gotovo 200 tisuća građana Hrvatske ima, odnosno trenutačno otplaćuje neki stambeni kredit.

Na drugoj, pak, strani analitičari Hrvatske narodne banke nedavno su u javnost izašli s procjenom da najmanje pet posto hrvatskih građana koji su u domaćim bankama i stambenim štedionicama podigli stambeni kredit ima u novije vrijeme (i) nešto više teškoća s urednom otplatom tih kredita.

Premda nije lako doći do preciznih podataka o broju problematičnih platiša (stambenih) rata, već i uvođenjem 'u igru' spomenutih procjena od pet posto neurednih - dolazimo do zabrinjavajućih pokazatelja. Naime, proizlazi da bi se najmanje 10.000 stanova neurednih platiša moglo uskoro naći (i) pred ovrhom.

Banke-vjerovnici ne samo da nerado priznaju da imaju sve većih problema s naplatom, nego, čini se, još rjeđe posežu za ovrhom stanova ili kuća, pogotovo ako neuredni platiša, što je i najčešći slučaj - ima u posjedu samo tu stambenu jedinicu. Ipak, doznajemo kako se u novom HGK-ovom registru nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku ovih dana nalazilo 600-tinjak nekretnina pod ovrhom, uglavnom stanovi, kuće, zemljište i poslovni prostori.

Otkad je prije godinu i pol dana HGK i pokrenuo taj registar, u njemu je objavljena blizu 1900 ovrha nad nekretninama. Neke druge procjene o iznosu dospjelih nenaplaćenih potraživanja banaka i drugih financijskih kuća govore da je situacija s otplatama stambenih kredita, iako dosta problematična - još i dobra u usporedbi s redovitošću, primjerice, otplata potrošačkih ili kredita za automobile. Naime, analitičari tvrde da stanovništvo jedan i više mjeseci kasni s plaćanjem čak 12 posto potrošačkih i osam posto kredita za kupnju automobila.

Budući da se odnedavno ovrha nad autima, i po službenoj dužnosti, mora pokrenuti već nakon samo dvije neplaćene rate - sigurno će ubuduće i daleko više vozila svakodnevno 'mijenjati' vlasnika.O tome kakvo će stanje u kreditiranju stanogradnje i ovrsi stanova biti ubuduće nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Jedino neovisni stručnjaci vole isticati da pretjerana rastrošnost već dolazi na naplatu, odnosno da je sada i krajnje vrijeme da se svi počnemo zaduživati samo razmjerno vlastitim (otplatnim) mogućnostima.