Predsjednik upravnog odbora ne mora biti u dnevnoj operativi, ali može izvršnom direktoru davati naloge

Umjesto uprava i nadzornih odbora kao dvaju odvojenih tijela, malo više od 1700 dioničkih društava moći će od travnja iduće godine uvesti jedno tijelo koje će rukovoditi tvrtkama - upravni odbor sa znatno većim ovlastima nego što ga sada imaju nadzorni odbori, donosi danas online izdanje Večernjeg lista.

Predviđaju to izmjene Zakona o trgovačkim društvima koje je Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru kako bi Hrvatska zadovoljila Uredbu Europskoga vijeća o statutu europskoga dioničkog društva.

Stručnjaci ne vjeruju da će privatni vlasnici hrvatskih tvrtki početi masovno otpuštati članove nadzornih odbora i uprava te uvoditi novi model, ali mogle bi to među prvima učiniti kompanije iz Francuske, Velike Britanije te dijelom i Mađarske, u kojima postoji tzv. monistički model upravljanja tvrtkama s upravnim odborom kao jedinim tijelom.

Esad Čolaković, direktor Crome, istaknuo je jučer na savjetovanju Crome da monistički model donosi jednostavniji postupak otkaza i smjene članova uprave. Predsjednik uprave sada ne može biti otpušten bez valjana razloga, on čak može i odbiti nalog članova nadzornih odbora, a u monističkome modelu odnos upravnih odbora i izvršnih direktora bit će manje demokratičan.

Predsjednik upravnog odbora ne mora biti u dnevnoj operativi, ali može izvršnom direktoru davati naloge o upravljanju poduzećem te ga može smjenjivati bez obrazloženja.

Slovenija je prije godinu i pol dana također uvela zakonsku mogućnost izbora modela upravljanja, ali bez obzira na veće ovlasti upravnim odborima nema masovnijeg prelaska na monistički model upravljanja.

U njih se, kao i u Hrvatskoj, udomaćio njemački model upravljanja dioničkim društvima, a stručnjaci kažu da ne postoje dokazi da je jedan efikasniji od drugog.

Čolaković ističe da upravni odbori mogu ići na ruku obiteljskim kompanijama te srednje velikim kompanijama, jer daju vlasnicima znatno bolji uvid u poslovne tokove društva i veći utjecaj. CROMA, istaknuto je na skupu, ne favorizira nijedan od ponuđena dva modela jer oba, kako je istaknuto, upućuju na dobru praksu korporativnog upravljanja.

Upravni odbor mora imati najmanje tri člana, a statutom se može odrediti da ih ima i više. Upravni odbor vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje poslovanja, nadzire vođenje poslova. Saziva glavnu skupštinu običnom većinom glasova. Članove UO bira glavna skupština društva na najdulje šest godina, a potom mogu biti birani i na novi mandat. Članovi UO između sebe biraju predsjednika i najmanje jednog zamjenika.