Jedan od razloga je u ispuhivanju golemih nerealnih očekivanja od zarada na dionicama

Na Zagrebačkoj burzi dionice su u mjesec dana pale petnaest posto. Najveći razlog pada dionica je panična prodaja građana. Cijena dionice HT-a i Atlantic Grupe i dalje pada, , piše Večernj list.

Atlantic Grupa prva je od četiri tvrtke koja je obavila IPO i na burzi u premijernom izdanju doživjela šokantan pad od gotovo 10 posto. Prvi izlazak dionice na burzu popratila je cijena od 965 kuna, no ubrzo je nastalo komešanje i pad dionice ispod nabavne cijene od 935 kuna, sve do 830 kuna, a tijekom dana cijena se stabilizirala na oko 880 kuna.

U vrtlogu u koji je upao Atlantic nije nemoguće, nagađa se, da su aranžeri izdanja malo poduprli dionicu kako ne bi dalje tonula. Neki od 26.000 dioničara prodavali su u panici dionicu jeftinije nego što su je kupili, i to u prvim minutama ne čekajući razvoj događaja.

Ništa dobra nije čekalo Atlantic Grupu na burzi koja već mjesec dana u kontinuitetu bilježi pad, a njezin indeks (30-ak najlikvidnijih dionica) strmoglavio se čak 14,6 posto. I najveći zagovornici korekcije i kritičari napuhanog burzovnog balona sada su preneraženi dubinom krize i ispuhivanjem imovine kod pojedinaca i fondova.

Situacija je poprilično iracionalna jer panična rasprodaja kosi i likvidne dionice s dobrim rezultatima i vrijednim novim poslovnim ugovorima, poput, primjerice, Dalekovoda, ali i drugih. Donedavno preferirani građevinski sektor iz dana u dan topi tržišnu vrijednost, Ingra kao predvodnica sektora u posljednjih je mjesec dana izgubila 20 posto. IGH, druga građevinska perjanica o kojoj se prošlih dana predsjednik Mesić negativno izražavao, ima gotovo slobodni pad (jučer devet posto), mjesečni gubitak kreće se oko 40 posto.

U vrtlog prave drame upada najmasovnija dionica - HT - čija se cijena jučer spustila ispod 330 kuna. Puno malih prodavača panično prodaje dionice, a fondovi su se gotovo povukli iz kupnje barem na ovim cijenama. Definitivno, veliki ulagači ne brane cijenu HT-a (po nekim informacijama priželjkuju razinu od 280 kuna), za razliku od Ine. Ta dionica uz velike napore ipak opstaje na oko 2600 kuna.

Što se dogodilo nakon optimizma koji se preko noći preokrenuo naglavačke? Dragan Kovačević, čovjek koji je regulirao nastajanje mirovinskih fondova, najvećih investitora na tržištu kapitala, kaže da je više razloga, a okidačem krize drži politiku koja se uplela na vrlo osjetljiv teren. Za razliku od većine drugih analitičara, financijski ekspert Josip Galinac kaže da politika nije razlog krizi.

- Prije svega, vidim razlog u ispuhivanju golemih nerealnih očekivanja od zarada na dionicama. Osim toga, pojavilo se na tržištu puno špekulanata koji su očekivali zaradu preko noći i na taj način poremetili odnos ponude i potražnje.

Nitko zasad ne može procijeniti jesu li golemi padovi vrijednosti dionica dobra prilika za kupnju ili kriza tek čeka rasplet. To je u sferi vračanja, kažu brokeri i menadžeri fondova. Ovih dana pojačan je pritisak na fondove za isplatu udjela, a njihovi minusi, ako na ovome stane, mogli bi biti 10-ak posto. S obzirom na dobre rezultate tijekom godine, fondovi će i ovu završiti u debelom plusu.