Izražen u kunama, robni je izvoz u vrijednosti od 54,58 milijardi kuna, zabilježio rast od 10,8 posto, dok je istodobno uvoz porastao za 10,4 posto, na 114,9 milijardi kuna

Vrijednost hrvatskog uvoza i dalje je 2,1 puta veća od vrijednosti izvoza, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih deset mjeseci ove godine.

Robnu razmjenu s inozemstvom i nakon desetog mjeseca obilježava rastući robni deficit koji je na kraju listopada dosegnuo 60,4 milijarde kuna odnosno 8,2 milijarde eura, napominju pak analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijoj publikaciji "Gospodarska kretanja".

Uz ujednačene stope rasta izvoza, za 10,8 posto i uvoza, za 10,4 posto, taj je deficit promatrano u kunama bio 10 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.

No, u dolarima, čiji je prosječni tečaj bio znatno niži, za 7,5 posto nego u prošloj godini, u prvih deset mjeseci zabilježen je rast deficita za čak 18,9 posto na 11,1 milijardu dolara, čime je već nakon deset mjeseci premašen dolarski iznos deficita za cijelu prošlu godinu.

Takvo kretanje izvoza i uvoza, odnosno neznatno brži rast izvoza od uvoza, minimalno je utjecalo na povećanje pokrivenosti uvoza izvozom sa 47,3 posto u prošloj godini na 47,5 posto u ovoj godini.

Hrvatski je robni izvoz, izražen u eurima, u prvih deset mjeseci ove godine iznosio 7,4 milijarde eura, što je porast od 10,7 posto ili za 717,5 milijuna eura u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Istodobno je uvoz povećan za 1,4 milijardu eura ili za 10,1 posto, te je ukupno u prvih deset mjeseci ove godine vrijednost robnog uvoza premašila iznos od 15,6 milijardi eura.

Izražen u kunama, robni je izvoz u vrijednosti od 54,58 milijardi kuna, zabilježio rast od 10,8 posto, dok je istodobno uvoz porastao za 10,4 posto, na 114,9 milijardi kuna. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 60,38 milijardi kuna.

Podaci o robnoj razmjeni u američkim dolarima, s obzirom na smanjenje tečaja dolara prema kuni, pokazuju više stope rasta. Robni je izvoz u prvih deset ovogodišnjih mjeseci iznosio nešto više od 10 milijardi dolara i povećan je za 20,1 posto, dok je uvoz zabilježio rast od 19,4 posto, na 21,2 milijarde dolara.

Na rast izvoza u ovoj godini, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK, najviše je utjecalo povećanje vrijednosti izvezenih ostalih prometnih sredstava (koje najvećim dijelom čine brodovi), potom strojeva i uređaja, kemikalija i kemijskih proizvoda, električnih strojeva i aparata te metala.

To je dovelo do manjih izmjena u strukturi ukupnog izvoza u kojem su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine najviše povećani udjeli poljoprivrede, izvoza strojeva i uređaja te izvoza električnih strojeva i aparata.

Uvoz je istodobno najviše rastao zbog uvoza strojeva i uređaja, kemikalija i kemijskih proizvoda, metala te motornih vozila, dok je pad vrijednosti uvoza zabilježen samo kod uvoza naftnih derivata. Taj se pad može objasniti nižom međugodišnjom prosječnom cijenom sirove nafte, a time i naftnih derivata, na svjetskom tržištu u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, navode analitičari HGK.